Konferencija je održana na inicijativu Povjerenika Europske komisije za okoliš, g. Stavrosa Dimasa, a otvorio ju je premijer Republike Grčke g. Kostas Karamanlis. Konferenciji je prisustvovao i Predsjednik Europske komisije g. Jose Manuel Barroso te predsjednik Parlamenta Republike Grčke g. Dimitris Siufas.
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici nadležnih tijela za zaštitu prirode država članica Europske unije, ekonomisti, vodeći znanstvenici, akademici, predstavnici nevladinih organizacija te predstavnici gospodarskog sektora. Republiku Hrvatsku kao buduću članicu Europske unije na konferenciji su predstavljale ravnateljica Uprave za zaštitu prirode te načelnica Odjela za biološku raznolikost Ministarstva kulture
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je u svom uvodnom govoru ukazao na vrijednost nalaza EU studije o valorizaciji vrijednosti ekoloških sustava i biološke raznolikosti koji moraju poslužiti kao „ishodišna točka“ pri odlučivanju o koracima za zaštitu biološke raznolikosti iza 2010 godine, te je potvrdio da će Europska unija nastaviti razvijati postojeće indikatore biološke raznolikosti. Isto tako, smatra potrebnim pokrenuti međunarodnu znanstvenu platformu za biološku raznolikost kao „protutežu“ Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPPC), osobito zbog činjenice „da su pokretači gubitka biološke raznolikosti složeniji od onih za klimatske promjene, te je teže mjeriti njihov direktni učinak“.
Europska unija je 2001. godine postavila ambiciozan cilj zaustavljanja gubitka bioraznolikosti u Europi do 2010. godine., te akcijski plan za biološku raznolikost s preko 150 akcija potrebnih za dostizanje ambicioznog cilja. Iako je određeni napredak postignut, primarno postavljeni ciljevi neće biti u cijelosti ostvareni i Europska komisija već je to najavila. U ožujku ove godine čelnici Europski država pozvali su potrebu na usvajanje novih ciljeva za očuvanje biološke raznolikosti iza 2010 godine, a najkasnije do sredine iduće godine.
Sudionici Konferencije u Ateni osmislili su plan koji će tvorci politike zaštite okoliša u EU dalje razraditi prilikom definiranja ciljeva očuvanja biološke raznolikosti iza 2010. godine. Jedan od prioriteta i dalje je razvoj Europske mreže ekološki značajnih područja NATURA 2000.
Europska komisija poziva na to da se politika očuvanja biološke raznolikosti iza 2010 godine temelji na setu indikatora biološke raznolikosti koje će u svibnju ove godine predstaviti Europska Agencija za zaštitu okoliša. Izvršna direktorica Europska Agencija za zaštitu okoliša gđa. Jacqueline McGade predstavila je izvješće i nalaz Agencije po pitanju statusa očuvanja biološke raznolikosti. Indikatori će ukazati na to da, ako se sadašnji trend gubitka ekoloških sustava ne zaustavi, nužno dolazi do smanjenja zaliha hrane i vode, što će dovesti do povećanja troškova poslovanja, a vlade i poslovni sektor morat će tu činjenicu uzeti u obzir u gospodarskom planiranju.
Na konferenciji je održano 6 paralelnih radionica posvećenih sljedećim temama: akcijskom planu EU-e za očuvanja biološke raznolikosti, odnosu biološke raznolikosti i klimatskih promjena, integraciji biološke raznolikosti u poslovni sektor, provedbi europske ekološke mreže NATURA 2000, ekonomskim aspektima i financiranju biološke raznolikosti te perspektivama očuvanja biološke raznolikosti iza 2010. godine.
Konferencija je donijela niz preporuka, odnosno „poruku iz Atene“ koje su sažete u osam točaka, a odnose se na buduću politiku Europske unije u području zaštite prirode i očuvanja biološke raznolikosti. Radi se o sljedećim porukama:
1. Vizija biološke raznolikosti – utvrđena je potreba za poboljšanom komunikacije o važnosti biološke raznolikosti odnosno svih dobrobiti koje iz nje proizlaze, te o opasnostima i posljedicama njezinog gubitka
2. Potpunije razumijevanje stanja biološke raznolikosti, trendova i prijetnji – utvrđeno je da istraživanje biološke raznolikosti treba postati prioritet
3. Potpunije funkcioniranje europske ekološke mreže NASTURA 2000 – uspostava mreže Natura 2000 predstavlja jedan od najvećih uspjeha u očuvanju prirodnih vrsta i staništa od značaja za EU, no mrežu treba što prije dopuniti područjima u moru te poboljšati povezivanje između postojećih područja
4. Zaštita biološke raznolikosti izvan zaštićenih područja te područja NATURA 2000 – ukazano je na važnost i očuvanje cjelovitih ekosustava, te na značaj vrsta i staništa u parkovima, gradovima i urbanim cjelinama
5. Biološka raznolikost i klimatske promjene – prilikom sagledavanja problema klimatskih promjena potrebno je obavezno uzeti u obzir utjecaj klimatski promjena na biološku raznolikost, te promovirati mjere kojima se čuva biološka raznolikost, a istovremeno smanjuje negativan utjecaj na svjetsku klimu
6. Zaštita biološke raznolikosti na globalnom nivou – ukazano je na potrebu smanjenje utjecaja razvijenih zemalja Europe na iskorištavanje bioloških resursa u zemljama u razvoju (tvz. „biodiversity footprint“), koje su sa stajališta biološke raznolikosti vrsta i staništa najbogatije
7. Integracija biološke raznolikosti u druge sektore – potrebno je dodatno raditi na integraciji, nužno je promovirati investicije u poslove koji vode k očuvanju biološke raznolikosti („green economy“) te razvijati tržišne mehanizme koji uzimaju u obzir očuvanje biološke raznolikosti (poput održive poljoprivrede, šumarstva i ribarstva)
8. Financiranje – procijenjeno je da su sredstva koja se danas izdvajaju za zaštitu prirode i biološke raznolikosti relativno mala te je naglašena potreba za preusmjeravanjem sredstava iz dostupnih izvora financiranja u projekte zaštite prirode
Na kraju konferencija Povjerenik Europske komisije za okoliš, g. Stavros Dimas je naglasio kako biološka raznolikost treba postati univerzalan politički prioritet, između ostalog i zbog značaja za gospodarsku i socijalnu dobrobiti čitavog čovječanstva, jer se jedino na taj način može zaustaviti njezin gubitak.
Najave
