Prema podacima Svjetske turističke organizacije trenutačno se čak 37 posto putovanja vezuje uz kulturnu ponudu, od čega se najveći dio realizira u Europi. Taj bi se udio do 2020. trebao godišnje povećavati za 15 posto.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima strategiju razvoja kulturnoga turizma. Na narednim stranicama, u svojevrsnom “paralelnom slalomu” dvojica ministara: kulture mr. sc. Božo Biškupić i turizma Damir Bajs iznijet će stavove svojih ministarstava (i osobne) na zadanu temu.
 |
|
FOTO: LIVINGSTONE
|
Uloga kulture u turizmu
Božo Biškupić: Nema više razvoja turizma i turističkoga gospodarstva bez kulture i kulturnih programa. Čak ni na takozvanim egzotičnim destinacijama nema turističke ponude bez “domaćih izvođača i plesača” koji zabavljaju goste plešući vatrene plesove “s bananama oko struka”. Gdje je tu Hrvatska? I tu su “plesači, pjevači i svirači” koji su diljem Hrvatske postali nezaobilazni dio bogate turističke ponude naše nematerijalne kulturne baštine. Naravno, tu su i brojni gradovi od kamena, crkve, prelijepe drvene građevine koje su Hrvati izgradili ili naslijedili u svom bivanju na ovim prostorima. Hrvatski primjer pokazuje da razvoj turizma ovisi i o kvaliteti i suradnji na području kulture, što onda čini gospodarstvo kulture koje otvara nova radna mjesta, donosi nove prihode i nove vrijednosti.
Konkretni oblici suradnje dvaju ministarstava
Božo Biškupić: Naravno da postoje projekti na kojima već više godina surađujemo. To je u prvom redu projekt označavanja spomenika, suradnja u nastupima na sajmovima, suradnja na području zaštite prirode, sufinanciranje kulturnih projekata na lokalnom nivou. Nemojmo zaboraviti ni na zajedničku ponudu različitih podtipova turističkoga boravka; kongresni turizam, ekološki, lovni, vjerski i športski. U mnogima od njih možemo pronaći i segment kulture.
 |
|
FOTO: LIVINGSTONE
|
Globalizacija – problem ili…
Božo Biškupić: Naravno da globalizacija utječe na kulturu, ali to ne moramo promatrati kao nešto nužno negativno – i masovni je turizam doživio transformaciju, strah od “nezdravoga sunca” usmjerio je pozornost posjetitelja na gradove koji bogatstvom svojega sadržaja, a to se posebno odnosi na metropole, privlače milijune ljudi. Zbog toga se destinacije na kojima je smanjen broj turista moraju itekako potruditi kako bi se sa što bogatijim kulturnim sadržajima predstavili na najbolji i najkvalitetniji način. Problemi koji se javljaju na globalnom planu vrlo se lako mogu preslikati i na lokalni, stoga treba biti oprezan i na vrijeme ponuditi rješenja koja će novim inventivnim i kreativnim projektima privući turiste. Ono što mi prepoznajemo kao brand su Dubrovačke ljetne igre, Festival igranog filma u Puli, viteška igra Sinjska Alka, festival Splitsko ljeto te još neka manje poznata kulturna događanja.
Valorizacija pojedinih spomenika kulture poput Arheološkog muzeja Narona u Vidu kraj Metkovića
Božo Biškupić: Možemo reći da smo taj lokalitet kulturološki valorizirali izgradnjom jednoga od najsuvremenijih arheoloških muzeja in situ u ovom dijelu Europe. Međutim, kada govorimo o turističkoj valorizaciji, moramo poći od broja posjetitelja – 30.000 posjetitelja u godinu i pol dana.
Broj posjetitelja pokazuje da je Muzej u kratkom roku postao atraktivna turistička destinacija te je u svakom pogledu opravdao ulaganja Ministarstva kulture. U svijetu se to već radi, a i mi ćemo uskoro zbog samih sebe morati početi vrednovati sve ekonomske učinke koje donosi jedan tako atraktivan muzej ili spomenički lokalitet. Takvi su projekti modeli kulturno-turističke interakcije.
 |
|
FOTO: LIVINGSTONE
|
Prisutnost hrvatske kulture kao turističke promidžbe
Božo Biškupić: Od kulturnih projekata u inozemstvu možemo izdvojiti veliku izložbu suvremenoga hrvatskoga crteža koja je već obišla 18 zemalja, a upravo prije dva tjedna otvorena je u Pretoriji. Tu je naravno i putujuća izložba “Hrvatski spomenici na UNESCO-voj listi zaštićene svjetske baštine” koja je obišla čak 32 zemlje svijeta. Tu je i izložba “Suvremeni hrvatski nakit” koja na početku ove godine seli iz Innsbrucka u Rim, dok će na put po Europi krenuti i izložba “Suvremena hrvatska skulptura”. Nekoliko hrvatskih kazališta napravilo je veliki iskorak na međunarodnoj sceni uz značajna sredstva Ministarstva kulture. U 2008. godini Hrvatska je bila gostujuća zemlja na Sajmu knjiga u Leipzigu što je imalo velik odjek u Njemačkoj, ali i cijeloj Europi.
Kulturu,međutim, vidim i kao oblik unutrašnjega izvoza. Jasno je da ne možete izvesti Dubrovnik, šibensku katedralu ili bilo koji drugi biser hrvatske kulturne baštine, ali je sigurno da je svaki inozemni posjetitelj tih lokaliteta sastavnica tog unutrašnjeg izvoza. U tom smislu i sve manifestacije i festivali koje organiziramo u Hrvatskoj dio su toga istoga nastojanja za promidžbom našega kulturnoga identiteta.
DAMIR KONESTRA
LIVINGSTONE, veljača 2009.
