Hrvatski sabor donio je 28. studenoga 2008. godine Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske te je prihvaćeno Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2000. do 2007. godine.
Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske je temeljni dokument zaštite prirode, koji određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, te načine njezina provođenja, u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske.
Obveza izrade Strategije propisana je Zakonom o zaštiti prirode a pripremilo ju je Ministarstvo kulture na temelju Izvješća o stanju prirode i zaštite prirode koje je izradio Državni zavod za zaštitu prirode.
Međunarodna obaveza izrade Strategije proizlazi iz članka 6. Konvencije o biološkoj raznolikosti. Republika Hrvatska donijela je 1999. godine prvu Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te je nakon obavljene analize ciljeva i smjernica utvrđenih Strategijom, te analiza provedbe akcijskih planova, ocijenjeno da je potrebno izraditi novu Strategiju. U okviru pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, izrada Strategije predviđena je Nacionalnim programom za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji za 2008. godinu u III. kvartalu 2008.
U izvještajnom razdoblju najznačajniju prekretnicu za razvoj sustava zaštite prirode označile su aktivnosti povezane s pripremama Republike Hrvatske za pristup Europskoj uniji, te razvoj sektora zaštite prirode u Hrvatskoj kako bi se zadovoljili standardi Europske unije.
Od postignuća u periodu 2000. – 2008. Izdvaja se: institucionalno jačanje na državnoj i županijskoj/lokalnoj razini, administrativno jačanje na svim razinama, pristupanje svim međunarodnim sporazuma iz područja zaštite prirode, uspostavu nacionalnog zakonodavnog okvira u području zaštite prirode i uporabe genetski modificiranih organizama, proglašavanje novih zaštićenih područja (33 nova područja), donošenje planova upravljanja za 4 nacionalna parka i 1 park prirode, proglašenje ekološke mreže Republike Hrvatske, provođenje postupka ocjene prihvatljivosti planova, projekata i zahvata na područjima ekološke mreže, uspostavu sustavnog procesa inventarizacije sastavnica biološke raznolikosti, izradu karte staništa, te uspješno provođenje velikog niza međunarodnih projekata financiranih iz raznih fondova, uključujući i EU fondove.
Analizom postojećega stanja, razloga ugroženosti i problema zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, te napretka postignutog u odnosu na Strategiju iz 1999., utvrđeno je da Hrvatska i nadalje ima veliko bogatstvo i raznolikost te vrlo visoki stupanj vrijednosti i očuvanosti biološke i krajobrazne raznolikosti, posebno u okvirima zapadne i srednje Europe. Međutim, i nadalje je prisutan trend gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti uzrokovan globalno prepoznatim uzrocima poput: prekomjernog iskorištavanja prirodnih dobara, izgradnje infrastrukture, poljoprivrednih djelatnosti (melioracije, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta ili zapuštanje travnjačkih površina), unosa stranih (alohtonih) vrsta u ekološke sustave, onečišćenja okoliša, urbanizacije prostora i globalnih klimatskih promjena.
Sumarno, analiza stanja ukazuje na to da Republika Hrvatska uspijeva pratiti europsko zakonodavstvo i praksu u sektoru zaštite prirode, no dodatne napore, treba usmjeriti na provedbu akcijskih planova, a nužno je dodatno poraditi na jačanju institucionalnog okvira te izdvajanju značajnijih sredstava za zaštitu prirode iz Državnog i županijskih proračuna.
Prioriteti u narednom petogodišnjem razdoblju čvrsto su vezani uz proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a u zaštiti prirode to se odnosi na potpuno usklađivanje zakonodavstva uključujući, uspostavljanje provedbenih mehanizama, efikasnog nadzora te osobito na doprinos Republike Hrvatske ekološkoj mreži Europske unije NATURA 2000.
Najave
