Razgovor: Božo Biškupić, ministar kulture

 

POSEBNO SKRBIMO ZA OČUVANJE AUTOHTONIH PRIRODNIH I KULTURNIH VRIJEDNOSTI
 
Već treći mandat ministra kulture mr.sc. Bože Biškupića u znaku je zbrinjavanja po europskim standardima hrvatske kulturne baštine koje je sastavni dio i zaštita jedinstvenih bioloških i prirodnih lokaliteta. Trebalo je proteći čak desetak godina upornosti, stručnosti, ali i svojevrsnog lobiranja do upisivanja Starogradskoga agera na otoku Hvaru na prestižnu i strogo kontroliranu Unescovu listu svjetske baštine, da bismo bili zastupljeni sa sedam kulturnih i prirodnih neponovljivosti. Bila je sretna okolnost da je sam ministar Biškupić na tom položaju već gotovo desetak godina, pa je u kontinuitetu mogao bdjeti nad priznanjem i zbrinjavanjem hrvatskih baštinskih aduta.Tome valja pridodati i ministrov zamah u podizanju niza kapitalnih ponajprije muzeja, među kojima je pred otvaranjem Muzej antičkog stakla u Zadru, što će uz tamošnji Unescov Centar za podvodnu arheologiju i njegovu djelatnost, osnažiti nazočnost Zadra na kulturološkoj i turističkoj karti današnje Europe. To su tek neke od nosećih djelatnosti koje smo postavili u fokus zanimanja našega razgovora, a kojima se Ministarstvo kulture na čelu s mr.sc. Božom Biškupićem predstavlja hrvatskoj i europskoj kulturnoj javnosti.

FOTO: VJESNIK


Nakon nemalih napora Ministarstva kulture i čitavog tima stručnjaka, Starogradsko je polje, kao najbolje sačuvani antičko-grčki krajolik na Sredozemlju, uvršteno na Unescovu listu svjetske baštine. Kakve su naše obveze prema tom zaštićenom području i kako ga sačuvati od devastacija poput bespravne gradnje, nestanka gustirni, suhozida ili pokušaja gradnje aerodroma u blizini Agera i slično?
 
- Uspjeh je što Hrvatska ima sedam lokaliteta upisanih na Listu svjetske baštine, no valja naglasiti da je uza sva naša nastojanja za ovaj posljednji upis bilo potrebno čak deset godina, pa govoreći sportskim rječnikom, možemo reći kako smo pobijedili u vrlo oštroj i brojnoj konkurenciji. Možda se nekom čini da je to rutinski posao, ali zapravo nije, jer su samo najvrjedniji lokaliteti svjetske baštine upisani na Listu. No, pravi posao tek predstoji lokalnoj samoupravi i stanovnicima toga kraja. To je ponajprije posebna skrb, što znači čuvanje autohtonih vrijednosti - i kulturnih i prirodnih (arheologija, vinogradarstvo, maslinarstvo) - dok se život istodobno mora dalje odvijati. Na kvalitetnu skrb brojni će turisti uzvratiti svojim dolaskom i samim time pridonijeti razvoju cijeloga kraja.
 
Kad govorimo o devastacijama, spomenula bih i Trogir, čija je srednjovjekovna povijesna jezgra također na Unescovoj listi, a zbog nedopustivih intervencija lokalnog stanovništva bilo je čak riječi o njezinu skidanju s Liste. Kako je taj spor riješen i što učiniti da bi se podigla svijest ljudi koji žive u tim biserima kulture?
 
- Nikad nije bilo riječi o skidanju s Liste, to su insinuacije. Točno je da su se u Trogiru dogodile devastacije, koje se srećom mogu ukloniti. Inspekcijska služba izvršila je detaljan uvid i dala preporuke lokalnoj upravi kako bi se te devastacije što prije sanirale. U Trogiru smo osnovali i Konzervatorski odjel radi strogog nadzora i zaštite velike vrijednosti hrvatske kulturne baštine, jer riječ je o Unescovu gradu, dragocjenom biseru na Jadranskoj obali. Naglašavam, međutim, da i Grad mora skrbiti o životu u zaštićenoj jezgri i stvarati takve uvjete da se autohtono stanovništvo tamo i zadrži, jer samo su ljudi istinski čuvari kulturne baštine svoga grada.
 
Držite li nadalje da je uređenje splitske rive (koje je uređenje izazvalo niz kontroverza), a čiji je povijesni kompleks zajedno s Dioklecijanovom palačom isto tako zaštićena kulturna baština, usklađeno s tim strogim međunarodnim konvencijama očuvanja?
 
- S aspekta zaštite kulturne baštine na projekt splitske rive treba gledati pozitivno jer su njime sanirane podzemne vode koje su prijetile urušavanjem južnoga dijela Dioklecijanove palače. Ujedno su prvi put provedena opsežna arheološka istraživanja koja su urodila značajnim novim spoznajama. Čitav je projekt prezentiran i Unescu u Parizu te je dobio zeleno svjetlo.
 
O estetskom izgledu rive ne bih raspravljao. Meni se sviđa - riva izgleda europski, bolje rečeno svjetski.
 
Četvrtoga rujna u Klovićevim dvorima otvara se izložba stećaka. Ima li nade da se ti jedinstveni srednjovjekovni nadgrobni spomenici kandidiraj za Unescovu listu?  
 
- Stećci su zaštićeni kao nacionalno kulturno dobro na onim prostorima gdje su pronađeni.
 
Morat ćemo se strpjeti da se realizira jedan dio Pristupne (Tentativne) liste kako bi se uopće moglo razgovarati o eventualnim nadopunama.
 
Republika Hrvatska poslala je Centru za svjetsku baštinu (WHC) popis kulturnih i prirodnih dobara za koja drži da se zavrjeđuju naći na Listi. Među tim prijedlozima su: Tvrđa u Osijeku, Lubenice na Cresu, dvorac Veliki Tabor, pustinja Blace... U kojoj su fazi hrvatski kandidati?
 
 - Lokaliteti koje ste naveli već se nalaze na Pristupnoj listi koju ima svaka zemlja članica Unesca. Na našoj ih ima jedanaest, i to kulturne i prirodne baštine. Takva lista služi za biranje kandidatura u budućnosti. Iduće godine kandidirat ćemo Lonjsko polje kao mješovitu nominaciju - riječ je o lokalitet u prirodnih i kulturnih obilježja. Neće biti jednostavno, jer se na mješovitoj listi nalaze 24 dobra koja najvećim dijelom dolaze iz Europe. Međutim, uvjeren sam da ćemo kompleksni proces izrade kandidature za Lonjsko polje uspješno privesti kraju te dobiti osmi Unescov lokalitet, a prvi mješoviti u Republici Hrvatskoj.
 
Pri dovršetku je i kandidatura Episkopalnog kompleksa u Zadru, koji prema našim ocjenama ima dobre izglede za uvrštenje na Listu, a  započinjemo i s pripremom Antičkog rimskog limesa u području Dunava, čija bi se nominacija nadovezala na slične upisane lokalitete u Velikoj Britaniji i Njemačkoj.
 
Brojni su prijedlozi i za zaštićenu listu nematerijalne kulturne baštine. Što biste izdvojili s te liste i što bi njihovo uvrštenje donijelo hrvatskoj kulturi i lokalnom stanovništvu?
 
 - Puno bi prostora zauzelo nabrajanje cijele liste na kojoj je registrirano 70 fenomena nematerijalne kulturne baštine, no spomenut ću samo neke - primjerice, Sinjska alka, tradicionalna proizvodnja paškog sira,  procesija Za križem na Hvaru, festa svetog Vlahe, zaštitnika Dubrovnika, Jurjevski običaji Turopolja, hvarska čipka od niti agave, bećarac, bednjanski govor, licitarstvo sjeverne Hrvatske i brojni drugi fenomeni.
 
Već sama spoznaja da je nešto od tih fenomena uvršteno na Nacionalnu listu puno znači za lokalno stanovništvo. Ilustrirat ću Vam to zgodom sa splitske tržnice koju mi je ispričao naš pročelnik Joško Belamarić kada su ubrzo nakon upisa soparnika na Nacionalu listu prodavači počeli nuditi to tradicionalno jelo, uzvikujući Kupite soparnik, spomenik hrvatske baštine. Toj smo se zgodi od srca nasmijali, ali i obradovali jer ona pokazuje spretnost da se već sama činjenica upisa na Nacionalnu listu marketinški iskoristi.
 
U tijeku je kandidatura za Listu svjetske baštine, koju ćemo poslati do kraja  mjeseca rujna, a očekuju se i prvi upisi jer hrvatska nematerijalna kulturna baština tu mora naći svoje mjesto.
 
Za obnovu i revitalizaciju ratom uništenog vukovarskog područja značajan je projekt Vukovar -Vučedol - Ilok za koji je Svjetska banka za obnovu i razvoj izdvojila pozamašna sredstva. Kako napreduje taj projekt i koliko je do sada u njega utrošeno sredstava?
 
 - Na tom su području radovi intenzivirani, završene su sve pripremne faze. Dovršetak dvorca Odescalchi u Iloku očekuje se još u ovoj godini, a prezentacija arheologije iduće godine.
 
U ratom stradalom Vukovaru saniraju se kuće u baroknoj jezgri, a započeti su i radovi na kompleksu dvorca Eltz. Nadamo se ove godine i početku izgradnje Muzeja na Vučedolu.
 
Do mjeseca lipnja za provedbu projekta utrošeno je nešto više od 45 milijuna kuna, ali će daleko više doći na naplatu do kraja godine, jer se većina građevinskih radova izvode u ljeto i jesen.
 
Odlazi li Apoksiomen definitivno u Mali Lošinj, u čijem je podmorju i pronađen, ili je tu račune pomrsio plimni val koji je poplavio palaču Kvarner gdje bi slavni kip trebao biti smješten? To kažem stoga jer se zna da je salinitet najopasniji za taj antički brončani kip.
 
- Hrvatsko vijeće za kulturna dobra i Hrvatsko muzejsko vijeće nisu promijenili svoj stav. Uvjete su dali Lošinju, a u međuvremenu sam imenovao i povjerenstvo za praćenje ispunjavanja uvjeta. Kada me već pitate o antičkom kipu, želim izraziti zadovoljstvo zbog interesa građana u Osijeku, Rijeci i Splitu, a vidjet će ga još Dubrovčani i Zadrani, kao potvrdu moje odluke da taj sjajan eksponat pokažemo diljem Lijepe naše.
 
Mnogo se posljednjih godina govori i o pustošenju i nemiloj pljački hrvatskog podmorja i njegove bogate kulturne baštine. Što tu Ministarstvo kulture može poduzeti?
 
- Hrvatski akvatorij golemo je područje, površinom čak 50 posto veće od hrvatskog kopna. Činjenica je da je u prošlosti bilo pljački, ali se to danas događa u daleko manjim razmjerima. Jedan je od razloga i to što je Ministarstvo kulture poduzelo niz aktivnosti i zaštitnih mjera na očuvanju podvodne baštine. Podsjetit ću Vas, primjerice, na izgradnju devet podvodnih kaveza u kojima se čuvaju netaknuta nalazišta amfora in situ te projekte istraživanja na velikim dubinama, gdje su otkriveni ratni brodovi Re d'Italia, Garibaldi i St. Istvan, čije su lokacije do tada bile nepoznate. Provedena su i mnoga zaštitna istraživanja u priobalnom pojasu i sačuvana brojna vrijedna nalazišta (npr. Vranjic, Kaštela i srednjovjekovna dubrovačka luka i dr.). Ministarstvo kulture donijelo je program i pravilnike koji roniocima i turistima omogućuju razgledavanje toga netaknutog hrvatskog blaga, ali uvijek uz nadzor. Strateški iskorak učinjen je osnivanjem Unescova Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, čiji će rezultati, siguran sam, biti vidljivi u skoroj budućnosti. To potvrđuje i činjenica da nam je povjerena organizacija Svjetskog kongresa podvodne arheologije 2011. godine. Kao i inače u životu, i ovdje su presudni zajedništvo i suradnja, a naš je glavni partner u očuvanju podvodne baštine pomorska policija, a u budućnosti i Obalna straža.
 
Već drugi mandat skrbite i o zaštiti prirodne baštine, kakve aktivnosti tu planirate?
 
- O prirodnoj baštini uspješno skrbimo već drugi mandat dijelom zahvaljujući i iskustvu u čuvanju kulturne baštine. Eto, dobar je primjer već prije spomenuta nominacija Lonjskoga polja, primjer su i naši Nacionalni parkovi i parkovi prirode te povećanje zaštićenog područja. Izgleda da je o toj našoj skrbi načula čak i sredozemna medvjedica, pa se odlučila vratiti u Jadran. Od planiranih aktivnosti u novom mandatu istaknut ću značajna ulaganja u cjelokupan sustav zaštite prirode, koji pripremamo uz novi zajam Svjetske banke od oko 50 milijuna eura. Time ćemo zaokružiti uspostavu cjelovitog sustava zaštite prirode, i to gledano očima visokih europskih standarda.
 
USKORO MUZEJ STAKLA U ZADRU
 
Od brojnih projekata koje ste najavili za svoga novog mandata na čelu Ministarstva kulture, što medu prvima možemo očekivati? Je li to Muzej stakla u Zadru?
 
 - Muzej antičkog stakla u Zadru pred samim je dovršetkom. Građevinski radovi u cijelosti su dovršeni i  pravo počinju pripreme za postav. Muzej je vrlo lijep, nalazi se na atraktivnoj lokaciji i pravi je spoj stare i moderne arhitekture. Sve u svemu, odrađen je dobar posao. Taj specijalizirani muzej, u kojem će se čuvati dragocjeni izlošci antičke staklarske umjetnosti, zadivit će svakoga posjetitelja jer je upravo u tim malenim, krhkim izlošcima sadržano toliko ljepote i sama bit kulture i života antičkoga doba. To je velik dobitak za grad Zadar, ali i za hrvatsku arheologiju i kulturu u cjelini. Uskoro Muzej stakla u Zadru Uspjeh je što Hrvatska ima sedam lokaliteta upisanih na Unescovu listu svjetske baštine, no za upis Starogradskog polja bilo je potrebno čak deset godina. Iduće godine kandidirat ćemo Lonjsko polje kao lokalitet prirodnih i kulturnih obilježja.
 
IDUĆE GODINE MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI
 
Što je s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu? Zna li itko datum njegova otvorenja? Kada, nadalje, možemo očekivati dovršenje Muzeja krapinskoga pračovjeka, kako napreduju radovi?
 
- Kada je riječ o Muzeju suvremene umjetnosti, gotovo bih se našalio i rekao da treba pogledati u zvijezde, ali šalu na stranu, Muzej će sigurno biti gotov iduće godine. Prema kraju ide i izgradnja Muzeja krapinskoga pračovjeka u Hušnjakovu. Za oba muzeja Ministarstvo je učinilo sve što je bilo potrebno da se ti veliki projekti uspješno ostvare. Osigurali smo naš dio sredstava. u cijelosti i ponudili svu potrebnu stručnu pomoć.Kada je riječ o Krapinskome muzeju, dermoplastične skulpture za veliku dijaramu koje se rade u Francuskoj bit će gotove do kraja ove godine i moram reći da su one toliko savršene da se isplatilo čekati. U tijeku je unutrašnje uređivanje – postavljanje pregrada i instalacije te radova na muzejskome postavu.
 
BRANKA DŽEBIĆ
 
VJESNIK, 30.08.2008.