UNESCO je proglasio 2008. godinu za Međunarodnu godinu jezika, svjestan ključne važnosti jezika u kontekstu mnogih izazova s kojima će se čovječanstvo morati suočiti u narednih nekoliko desetljeća.
Jezici su svakako suštinski bitni za identitet skupina ili pojedinaca i njihov miroljubivi suživot. Oni predstavljaju strateški čimbenik u napretku prema održivome razvitku i skladnom odnosu između globalnog i lokalnog konteksta. Oni su od najveće važnosti za postizanje šest ciljeva programa Obrazovanje za sve (EFA) i Milenijskih razvojnih ciljeva (MDG) o kojima su se Ujedinjeni narodi složili 2000. godine.
Kao čimbenici društvene integracije, jezici učinkovito igraju stratešku ulogu u iskorjenjivanju krajnjeg siromaštva i gladi (MDG 1); kao podrška pismenosti, vještinama učenja i osposobljavanja za život, ključni su za postizanje univerzalnog osnovnog obrazovanja (MDG 2); borba protiv HIV/AIDS-a, malarije i ostalih bolesti (MDG 6) mora se voditi na jezicima pogođenih naroda ukoliko im se želi prenijeti poruka; očuvanje lokalnog i autohtonog znanja i vještina, imajući u vidu osiguranje održivosti okoliša (MDG 7), neraskidivo je povezano s lokalnim i autohtonim jezicima.
Nadalje, kulturna raznolikost usko je povezana s jezičnom raznolikošću, kako je naznačeno u UNESCO-ovoj Univerzalnoj deklaraciji o kulturnoj raznolikosti i njezinom akcijskom planu (2001.), Konvenciji o očuvanju nematerijalne kulturne baštine i Konvenciji o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja (2005.).
Međutim, tijekom samo nekoliko generacija, više od 50% od 7000 živih jezika u svijetu moglo bi nestati. Manje od četvrtine tih jezika trenutno su u upotrebi u školama i kiberprostoru, a većinu ih se koristi samo sporadično. Tisuće jezika – premda njima vladaju oni narodi kojima je to dnevno sredstvo izražavanja – odsutni su iz obrazovnih sustava, medija, tiskovina i javnog prostora općenito.
Moramo hitno djelovati. Kako? Ohrabrivanjem i razvijanjem jezičnih politika koje omogućavaju svakoj jezičnoj zajednici da rabi svoj materinji jezik što više i što češće, uključivo u obrazovanju, istovremeno ovladavajući nacionalnim ili regionalnim jezikom i međunarodnim jezikom. Nadalje, ohrabrivanjem govornika dominantnog jezika da ovladaju drugim nacionalnim ili regionalnim jezikom te jednim ili dva međunarodna jezika. Jedino ukoliko višejezičnost bude potpuno prihvaćena, moći će svi jezici naći svoje mjesto u globaliziranome svijetu.
UNESCO stoga poziva vlade, organizacije Ujedinjenih naroda, udruge civilnoga društva, obrazovne ustanove, profesionalna udruženja i sve ostale dionike da povećaju svoje vlastite aktivnosti podsticanja poštivanja, promicanja i zaštite svih jezika, osobito onih ugroženih, u svim pojedinačnim i kolektivnim kontekstima.
Bilo kroz inicijative na polju obrazovanja, kiberprostora ili području pismenosti; bilo kroz projekte očuvanja ugroženih jezika ili radi promicanja jezika kao alata društvene integracije; ili radi istraživanja odnosa između jezika i ekonomije, jezika i autohtonoga znanja ili jezika i stvaralaštva, važno je da se svugdje promiče ideja da „jezici su važni“!
Naš zajednički cilj je osigurati da važnost jezične raznolikosti i višejezičnosti u obrazovnim, administrativnim i pravnim sustavima, kulturnim izričajima i medijima, kiberprostoru i trgovini, bude prepoznata na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.
Međunarodna godina jezika 2008. pružit će jedinstvenu priliku za odlučni napredak u postizanju ovih ciljeva.
Poveznice:
http://portal.unesco.org/culture/en/ev.php-URL_ID=35344&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html
http://portal.unesco.org/culture/en/ev.php-URL_ID=35559&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html
