Razgovor: Mr. sc. Božo Biškupić po treći put ministar kulture RH o kulturnoj strategiji u novome mandatu

 

 

Jedan od prioriteta u ovom mandatu bit će stvaranje jednakih mogućnosti umjetnicima koji djeluju iz institucija i izvan njih. S Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa radimo na osnivanju visoke škole za klasični i suvremeni ples

 

Nakon što se stišala izborna utrka i zamućene vode razbistrile, a u ministarske fotelje sjeli novi ili novi-stari dužnosnici, pošli smo u Ministarstvo kulture ne bismo li saznali kakva nas kulturna strategija očekuje u iduće četiri godine. Tu nas je dočekao dobro nam znani kulturni mag mr. sc. Božo Biškupić, koji je na visok i častan položaj ministra kulture izabran evo već treći put. Tako će mr. sc. Biškupić biti jedan od rijetkih koji će u 12 godina svoga vladanja hrvatskom kulturnom scenom moći doista ostvariti i završiti brojne kapitalne kulturološke projekte, o čemu su mnogi tek sanjali.

 

Samo u proteklome mandatu kulturi je priskrbio gotovo tri milijarde kuna, otvorio 13 novih knjižnica i 10 muzeja i galerija, a za iduće razdoblje predviđa otvorenje 13 muzeja, kojih je gradnja u tijeku, i 18 knjižnica. Po svemu sudeći bit će to ministar koji će nas u segmentu kulture, u mandatu Vlade dr. Ive Sanadera, uvesti u elitno društvo Europske unije, zajednicu kojoj hrvatska kultura sa svojom baštinom i umjetnicima oduvijek pripada.

 

Po treći ste put imenovani ministrom kulture, što je, priznat ćete, rijetka čast. U protekla ste dva mandata učinili mnogo za kulturni napredak Hrvatske, no, istina je, ostalo je još dosta nedovršena posla. Ulazite li u novi mandat s istim entuzijazmom i energijom ili ste se već pomalo zamorili pod težinom obveza?

 

- Priznajem da je velika čast što me predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader pozvao da po treći put obnašam dužnost ministra hrvatske kulture. Točno je i to da smo mnogo učinili za kulturni napredak, a ocjenu o tome dala je javnost na parlamentarnim izborima. Entuzijazmu nikad kraja, a energije sve više i više, o zamoru nigdje ni riječi.

 

Što ćete prvo učiniti na novoj-staroj dužnosti? Koji su Vaši prioriteti?

 

- Kao što kulturna javnost i očekuje, održat ćemo kontinuitet svih naših dosadašnjih nastojanja na projektima koje smo u prošlome mandatu započeli, a posebno u području muzejske, knjižnične i arhivske djelatnosti. No, to je većini već poznato, kao što je znano i da smo proveli cjelovitu reformu, decentralizirali odlučivanje o filmu i audiovizualnoj djelatnosti te osnovali Audiovizualni centar kao središnju instituciju koja će na suvremen način skrbiti o budućnosti hrvatskog filma.

 

- Jedan od prioriteta u ovom mandatu bit će stvaranje jednakih mogućnosti umjetnicima koji djeluju iz institucija i izvan njih. S Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa radimo na osnivanju visoke škole za klasični i suvremeni ples jer smo uočili da postoji velika potreba za visokoobrazovanim kadrovima, o čemu sam u svome prošlom mandatu više puta i javno govorio.

 

Reforma politike prema knjizi

 

- Završit ćemo reformu politike prema knjizi, aktivno ćemo podupirati inicijativu za osnivanje stalnih kazališnih ansambala diljem Hrvatske. Zaštita kulturne i prirodne baštine važan je segment o kojemu Ministarstvo skrbi. Proglasit će se nova zaštićena područja, značajno će se investirati u razvoj nacionalnih parkova i parkova prirode te završiti uspostava telemetrijskog sustava zaštite od požara u svim parkovima. Prirodna i kulturna baština prepoznatljive su vrijednosti Hrvatske i čine ju jednom od najljepših europskih zemalja.

 

Protekli mandat bio je u znaku velikih investicijskih ulaganja i otvaranja brojnih muzeja i galerija. Hoćete li nastaviti istim tempom ili ćete promijeniti dosadašnji kurs i brod usmjeriti nekim drugim ciljevima?

 

- Započete investicije privest ćemo kraju, a nastavit ćemo s ulaganjima u muzeje, knjižnice i arhive. Završit ćemo Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzej antičkog stakla i Muzej podvodne arheologije u Zadru, Muzej krapinskog pračovjeka na Hušnjakovu i veliki projekt Ilok-Vukovar-Vučedol te nastaviti radove na projektu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.

 

U protekle četiri godine u kulturu je uloženo oko tri milijarde kuna. Kolika su sredstva predviđena u novom mandatu?

- Uloženo je više od tri milijarde, a o sredstvima u idućem mandatu moći ćemo razgovarati nakon donošenja proračuna u veljači.

 

Uskoro 11 novih knjižnica

 

Ovih dana otvorili ste novu suvremeno uređenu knjižnicu u Splitu. Što je sljedeće?

 

- Uz dobru suradnju Ministarstva kulture i lokalnih zajednica brojni su bivši vojni objekti prerasli u suvremene knjižnične zgrade. Osvjedočeni u uspješnost zajedničkih pothvata, mnogi su se gradovi ozbiljno pokrenuli i krenuli u osvajanje prostora za svoju novu knjižnicu. Na žalost, još je više od sto općina u Hrvatskoj koje nisu ispunile zakonsku obvezu osnivanja narodne knjižnice i naš je veliki zadatak u ovome mandatu da ih u tome potičemo i pomažemo. Uskoro ćemo otvoriti 11 narodnih knjižnica, čije smo uređenje i obnovu već ranije započeli, primjerice, u Ogulinu, Kostajnici, Crikvenici, Otočcu, Solinu, Senju, Lekeniku, Lipovljanima, Jelsi, Mariji Gorici i Donjoj Bistri. Od velikih projekata izgradnje novih knjižnica podržavamo i planiranu izgradnju nove zgrade Gradske knjižnice u Rijeci.

 

Vratimo se malo samom novom ustrojstvu Ministarstva kulture, hoće li se ono kadrovski bitno mijenjati? Tko odlazi, tko ostaje, a tko dolazi novi?

 

- Novi propisi o državnim dužnosnicima i službenicima traže izmjene u ustrojstvu ministarstava, mjesta pomoćnika ministra postaju profesionalna službenička mjesta za koja će uskoro biti raspisan javni natječaj.

 

Ministarstvo je napustio i jedan od stožernih ljudi, državni tajnik Jadran Antolović. Koliko je vrijedio, svjedoči činjenica da je zamijenjen dvojicom svojih kolega. Hoće li vam nedostajati?

 

- Dr. Jadran Antolović, dugogodišnji sjajan suradnik, profesor je na Visokoj školi u Zaprešiću i odlučio se više posvetiti znanstvenoj i predavačkoj karijeri. Siguran sam da će i u tome biti vrlo uspješan, isto kao što sam siguran da ćemo i dalje kvalitetno surađivati.

 

Promijenili su se ključni ljudi što nije nevažno za kontinuirani rad Ministarstva kulture. Koliko će Vam to otežati rad?

 

- Kao što sam već ranije kazao, očekujem da će se vrsni ljudi javiti na natječaj za ravnatelje uprava i vjerujem da neće biti poteškoća. U Ministarstvu su zaposleni brojni kvalitetni visokoobrazovani stručnjaci, i to na mjestima od načelnika, savjetnika do vježbenika, a izgradili smo i kvalitetan sustav, tako da pojedinačne kadrovske promjene ne mogu ugroziti rad Ministarstva.

 

Stvaramo hrvatsko gospodarstvo kulture

 

Nova Vlada utemeljila je i Ministarstvo za regionalni razvoj, na koga lokalne uprave polažu nemalu pozornost. Koliko ćete s njim surađivati?

 

- S novim ministarstvom surađivat ćemo na svim projektima iz područja kulture i zaštite prirode koji su bitni za regionalni razvoj. Ova se Vlada u svome strateškom okviru zalaže za održivi razvitak svih regija, a znamo da su zaštita kulturne i prirodne baštine i poticanje kulturnog razvitka osnovne pretpostavke.

 

Velik zamah u Vašemu prošlom mandatu doživjela je zaštita kulturnih spomenika i otvaranje konzervatorskih odjela diljem Hrvatske. Koji su Vam dalji planovi?

 

- I u ovom mandatu zaštita kulturnih dobara bit će jedan od prioriteta. Prepoznatljivost kulturne baštine važna je kako za turizam, tako i za smještaj Hrvatske na kulturnoj karti Europe. Kulturu čuvamo poput najvrjednijeg blaga, a kada kulturu povezujemo s gospodarstvom, stvaramo hrvatsko gospodarstvo kulture. Danas o očuvanju baštine skrbe i oni koji je gospodarski koriste, danas svi participiramo u ostvarenju strategije kulturnog razvitka, što je osobit doprinos razvitku Republike Hrvatske.

 

- Tendencije iz prošlog mandata da se završavaju veliki objekti i kapitalni spomenici pokazale su se izuzetno uspješnima, pa je logično nastaviti s takvim aktivnostima. Posebna pažnja posvetit će se obnovi tradicionalne ruralne arhitekture - u Dalmaciji kamene, a u kontinentalnoj Hrvatskoj drvene. Nastavit će se rad na registriranju i zaštiti nematerijalne  kulturne baštine.

 

Prostor hrvatskoj umjetnosti