Objavljeno: 04.09.2026.

Ministarstvo kulture i medija kroz energetsku obnovu obnovilo kulturna dobra površine veće od dviju Dioklecijanovih palača

4. rujna 2026. - Energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra temeljem poziva na dodjelu bespovratnih sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., u posljednjih pet godina provelo je Ministarstvo kulture i medija diljem Republike Hrvatske. Taj se poziv odnosio isključivo na zgrade namijenjene kulturnoj djelatnosti koje imaju status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra ili se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, u javnom su vlasništvu i nisu stradale u potresima.

Kao dodatni preduvjet, bilo je potrebno projektom predvidjeti i minimalno 30 posto godišnje uštede energije, premda je taj iznos nakon obnove, najčešće iznosio oko 70 posto, a ponegdje i znatno više. Dakle, gotovo istodobno uz golemi napor na obnovi zgrada i cjelina srušenih i oštećenih u potresima, u Hrvatskoj se u posljednjih pet godina odvijala još jedna, možda manje medijski poznata obnova. Premda po vrsti radova energetska, ova obnova imala je puno veću i značajniju svrhu za obnovu kulturne infrastrukture. Poznato je da su zgrade ustanova u kulturi nositelji identiteta gradova i mjesta, svjedoci njihove povijesti i prostori u kojima se taj identitet svakodnevno ponovno stvara. Muzej bez odgovarajućih uvjeta za čuvanje zbirki, knjižnica koja nije pristupačna i energetski održiva, arhiv koji troši velike količine energije ili kazalište čiji sustavi više ne odgovaraju suvremenim standardima teško mogu ispunjavati svoju primarnu zadaću.

Uz uštedu energije i održivost, glavni cilj ove obnove bilo je stvaranje boljih uvjeta za svakodnevni rad u kulturi, kako bi se unaprijedio i životni standard djelatnika ustanova u kulturi, ali i njihovih korisnika, odnosno svih građana koji svakodnevno participiraju u kulturi. Stoga se može reći kako ova specifična obnova nije bila usmjerena, kao što joj sugerira naziv, samo na smanjenje potrošnje energije. Njezini rezultati imaju dalekosežnije društvene posljedice, tako da je ne možemo sagledati kao isključivo građevinski zahvat na čak 35 zgrada muzeja, knjižnica, arhiva, kazališta i drugih ustanova u kulturi koje su njome bile obuhvaćene.

S jedne strane, opravdano je reći da je energetska obnova imala učinak koji je daleko nadišao pokazatelje potrošnje energije. Toplinska izolacija, energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja, obnovljivi izvori energije, nova rasvjeta i suvremeni sustavi upravljanja energijom uvelike su smanjili troškove i povećali održivost zgrada. S druge strane, istodobno su stvorili primjerenije, suvremenije, ugodnije i sigurniji prostore za posjetitelje, zaposlenike, umjetnike, autore, učenike, studente i sve ostale korisnike.

Taj je učinak još očitiji u manjim sredinama u kojima ustanove u kulturi često igraju ulogu kulturnih središta, od knjižnica s raznolikim programima namijenjenim svim generacijama, preko muzeja kao okupljališta zajednice i čuvara lokalnog identiteta, do kazališta koji uz dramske, baletne i operne može biti prostor i mnogih drugih sadržaja, kao i arhiva koji čuvaju institucionalno i osobno pamćenje cijelog kraja, a u posljednje vrijeme sve aktivnije okupljaju zajednicu oko izložbenih ili nekih drugih programa kojima prezentiraju svoju bogatu dokumentaciju.

Ulaganje u takve zgrade kulturne infrastrukture stoga je istodobno bilo i ulaganje u društvenu koheziju, dostupnost kulture i kvalitetu života, a energetska obnova istodobno je bila i obnova prostora koji čuvaju baštinu, prenose znanje, omogućuju umjetničko stvaralaštvo, stvaraju prilike za okupljanje i sudjelovanje građana u kulturi.

Galerija Meštrović u Splitu

Više od 43 milijuna eura za 35 zgrada ukupne površine 70 tisuća metara četvornih

Putem ovog programa ukupno je obnovljeno 35 objekata iznosom od 43.052.756,16 eura, među kojima je veliki broj zgrada, poput gradskih knjižnica u manjim središtima do velikih projekata poput Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu ili Guvernerove palače u Rijeci.

Kad bismo se malo poigrali brojkama, moglo bi se reći kako je ovom obnovom bilo obuhvaćeno više od 70.000 četvornih metara zgrada sa statusom kulturnog dobra, što otprilike odgovara površini većoj od dvije Dioklecijanove palače ili površini od više od šest pulskih Arena.

Bez obzira na njihove različite veličine i specifičnosti kulturnih dobara, zajednička karakteristika ove obnove bila je pronalaženje idealne ravnoteže između povećanja energetske učinkovitosti i očuvanja spomeničke vrijednosti jer tijekom obnove nije bilo moguće jednostavno primijeniti klasične metode energetske obnove.

Ministarstvo je, stoga izradilo posebne preporuke za primjenu mjera energetske učinkovitosti na graditeljskoj baštini kako bi se omogućilo poboljšanje energetskog stanja zgrade, ali uz vrednovanje i očuvanje njezinih zaštićenih svojstava. U projektima su se najčešće kombinirali različiti pristupi i tehnike: toplinske izolacije, energetski učinkovitije stolarije, dizalica topline, modernizacije grijanja i hlađenja, ventilacijskih sustava, LED rasvjete, fotonaponskih elektrana, solarnih sustava, smanjenja potrošnje vode, sanacije vlage, protupotresnog ojačanja, poboljšanja protupožarne sigurnosti, automatizacije i upravljanja zgradama i stvaranja boljih mikroklimatskih uvjeta za muzejske i arhivske zbirke.

Hrvatski muzej arheoloških spomenika

Obnova ključnih nacionalnih i područnih muzeja, arhiva, knjižnica i kazališta

Među projektima koje ćemo ovom prilikom izdvojiti kako bismo upozorili na važnost energetske obnove u cjelini, ističe se zgrada Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, jednog od najstarijih hrvatskih muzeja i ključnih ustanova za hrvatsku kulturu, baštinu i identitet odnosno za tumačenje najranije nacionalne povijesti. Zgrada muzeja arhitekta Mladena Kauzlarića izgrađena 1976. godine, sjajan je projekt moderne hrvatske arhitekture, no nažalost nikada nije dobila primjeren sustav klimatizacije, pa tako ni osnovne muzeološke mikroklimatske i sigurnosne uvjete. Ovom je obnovom napokon omogućen dovršetak zgrade ugradnjom učinkovitog sustava klimatizacije i fotonaponske elektrane na krovu te promjene pročelja muzejske poslovne zgrade, izolacije čitavog pokrova i niz neophodnih izmjena zastarjelih instalacija.

Tako su se konačno stvorili uvjeti za novi stalni postav muzeja koji je desetljećima zbog nepovoljnih uvjeta u zgradi bio u mogućnosti izlagati samo 25 posto svoje neprocjenjive zbirke među kojima su i spomenici od 9. do 12. stoljeća s uklesanim imenima hrvatskih vladara.

U njegovu susjedstvu na padinama Marjana, obnovljena je i Galerija Meštrović, nekadašnji dom i atelijer Ivana Meštrovića prostor u kojem njegove skulpture i dalje žive u neposrednom dijalogu s vrtom, kamenom i morem, a energetskom je obnovom dobila novu, suvremenu dimenziju na prostoru od 1.491,24 četvorna metra.

Energetska obnova monumentalne zgrade Guvernerova palače u Rijeci, obuhvatila je čak 6.359,14 m² građevinske bruto površine i označila prvi korak prema potpunoj revitalizaciji palače, a obnovljena Sveučilišna knjižnica u Rijeci, koju je ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek povodom završetka obnove posjetila u petak, jedan je od financijski najvećih knjižničnih projekata energetske obnove.

Ipak, količinom četvornih metara, pa čak ni količinom utrošenih sredstava nije moguće izmjeriti važnost utjecaja pojedinih kulturnih objekata za njihovu zajednicu.

Obnovljeni Državni arhiv u Gospiću od osnutka 1999. godine čuva gotovo 3.000 dužnih metara arhivskog gradiva, raspoređenog u oko 270 fondova i zbirki, a posebno su vrijedne matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih, koje omogućuju istraživanje genealogije i demografskih promjena od druge polovice 19. stoljeća, kao i građa važna za noviju povijest Like.

Šibenski projekti Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“, Muzeja grada Šibenika i Hrvatskog narodnog kazališta, nakon obnove su također omogućili mnoge programe koje ranije nisu mogli provesti i njima obogaćuju kulturni život cijelog grada pod Šubićevcem.

Obnovom zgrade Gradskog muzeja Bjelovara, nije samo uređeno klasicističko pročelje nekadašnje zgrade gradskog poglavarstva u kojoj su se svojevremeno susreli car Franjo Josip I. i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, nego su postignuti impresivni ekološki učinci obnove, među kojima je smanjenje emisija CO₂ za više od 60 %. Energetska obnova uvelike pomaže ovom muzeju na putu do njegova cilja da postane kulturno središte Bjelovarsko-bilogorske županije u kojem će se neprocjenjiva kulturna baština oživljavati kroz interaktivne izložbe, dinamične programe i inovativne muzeološke prakse namijenjene svim posjetiteljima, a posebno mladima.

Obnovi renesansnog Ljetnikovca Crijević-Pucić u Dubrovniku i Starog grada u Varaždinu - srednjovjekovne utvrde koja uz gotičke posjeduje i kasnije, renesansne slojeve, moralo se pristupiti iznimno oprezno kako bi se u potpunosti očuvalo specifičnost njihove spomeničke arhitekture. To su tek neki od navedenih primjera s popisa 35 objekata, a svaka zgrada koja je obnovljena može ispričati svoju priču.

Popis zgrada obnovljenih kroz Energetsku obnovu

Državni arhiv u Sisku
Ljetnikovac Crijević-Pucić, Dubrovnik
Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić, Slavonski Brod
Muzej grada Koprivnice
Guvernerova palača, Rijeka
Gradska knjižnica i čitaonica Lipik
Stari grad Varaždin
Samoborski muzej
Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, Šibenik
Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split
Dvor Trakošćan
Dvorac Batthyany-Strattmann, Ludbreg
Memorijalna kuća Ladislava Kralja Međimurca, Čakovec
Dječje kazalište Branka Mihaljevića, Osijek
Muzej Đakovštine
Galerija Slavka Kopača, Vinkovci
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek
Pučko otvoreno učilište Ogulin
Narodna knjižnica „Petar Preradović“, Bjelovar
Sveučilišna knjižnica Rijeka
Galerija Meštrović, Split
Centar za kulturu Čakovec
Zavičajni muzej Poreštine - Museo del territorio Parentino, Poreč
Pučko otvoreno učilište Kutina
Muzej likovnih umjetnosti, Osijek
Državni arhiv u Gospiću
Pučko otvoreno učilište Čakovec
Državni arhiv u Osijeku
Muzej grada Šibenika
Rodna kuća Lavoslava Ružičke, Vukovar
Državni arhiv u Rijeci
Gradski muzej Bjelovar
Gradska knjižnica Slavonski Brod

Državni arhiv u Rijeci / foto: Petar Fabijan