17. srpnja 2026. - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sa suradnicima je obišla dva zagrebačka projekta u završnoj fazi cjelovite obnove nakon potresa: bivšu zgradu Tvornice duhana Zagreb koja je revitalizirana kao novo sjedište Hrvatskog restauratorskog zavoda i Meštrovićev paviljon - Dom Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Nakon cjelovite i energetske obnove nekadašnje zgrade Tvornice duhana Zagreb velikog sklopa koji se proteže od Klaićeve do Jagićeve ulice, Hrvatski restauratorski zavod konačno će moći raditi na jednoj lokaciji, a ne kao do sada u čak 12 različitih prostora. Ovaj već desetljećima zapušten vrijedan primjer industrijske arhitekture, jedan je od površinom najopsežnijih projekata obnove, nakon koje će taj dio grada, uz obnovljeni kompleks HNK2 činiti novo kulturno središte Zagreba.
Završetak obnove na cjelovito očuvanom objektu sagrađenom 1882. godine očekuje se do kraja 2026, a za njegovu obnovu ukupno je angažirano gotovo 40 milijuna eura, od čega iz Fonda solidarnosti Europske Unije nešto više od devet milijuna, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti oko 26 milijuna, a iz sredstava Državnog proračuna nešto više od 4 milijuna eura. Ministrica je sa suradnicima obišla prostore radionica, knjižnice i arhiva zgrade na kojoj je izvedena statička sanacija čitavog objekta i cjelovita i energetska obnova svih sadržaja neophodnih za funkcioniranje budućeg prostora Hrvatskog restauratorskog zavoda i njegove djelatnost, uz zadržavanje stilskih i oblikovnih povijesnih odlika.
Ravnatelj restauratorskog zavoda Boris Mostarčić osvrnuo se na sve faze obnove, konstrukcijsku i cjelovitu obnovu te treću fazu u koju su ušli, a koja podrazumijeva preseljenje ustanove na jedinstvenu lokaciju, prvi put u povijesti HRZ-a, što će bitno olakšati i unaprijediti njegovo funkcioniranje.
„Bit ćemo svi na jednom mjestu, imati puno modernije prostore i nove mogućnosti koje dosad nismo imali, pa nam je zapravo zgrada dobrodošla kao novitet s kojim se još moramo upoznati za budućnost našeg daljnjeg razvoja“ istaknuo je Mostarčić te posebno istaknuo obnovu pročelja koje je u uličnom dijelu bilo dobro očuvano, no u dvorišnom devastirano. „Kada su se pedesetih godina radile brojne pregradnje jer se radio novi pogon Tvornice duhana, dobar dio pročelja je bio devastiran, a kroz ove radove vratili smo zgradu u izvorno stanje kakvo je bilo kada je građena krajem 19. stoljeća“ istaknuo je Mostarčić i predstavio posebno oblikovane solarne panele koje su postavljeni na bočnom zidu kako bi zgrada imala energetsku održivost i učinkovitost.
Do 31. kolovoza očekuje se i završetak cjelovite i energetske obnove Meštrovićevog paviljona, središte Doma Hrvatskih likovnih umjetnika, koji je ministrica obišla uoči početka završnog opremanja. Riječ je o jednom od najzahtjevnijih projekata protupotresne obnove tijekom kojeg je obnovljena armiranobetonsko-staklena centralna kupola s originalnim prstenastim svodom, prepoznatljivim simbolom Meštrovićevog paviljona koji je tako postao vidljiv prvi put nakon 85 godina od njegovog zatvaranja. Staklena kupola, remek djelo Meštrovićeve vizije i izvedbe tadašnje arhitektonske i građevinske struke u potpunosti je rekonstruirana, pri čemu je zadržan izvorni izgled i geometrija, a u nju su ugrađene posebno izrađene i tehnološki suvremene staklene opeke unutar nove, znatno otpornije betonske ljuske.
Za taj projekt angažiran je iznos od gotovo 23 milijuna eura, od čega iz Fonda solidarnosti Europske unije nešto više od 253 tisuće eura, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti oko 14.5 milijuna eura i više od 8 milijuna eura iz Državnog proračuna.
Foto: Vanja Babić / HDLU
„Veseli nas što obilazimo objekte u završnoj fazi obnove u Gradu Zagrebu i u sedam susjednih županija. Kroz programe Ministarstva kulture i medija za obnovu kulturnih dobara oštećenih potresom obnavljalo se više od 500 zgrada, za što smo do sada angažirali više od 1,7 milijardi eura. Na više od 400 zgrada su do sada radovi u cijelosti gotovi. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Ministarstvo je provelo cjelovitu i energetsku obnovu nad 99 projekata, odnosno 106 zgrada, a s današnjim danom ih je verificirano više od 80, pa će nam do kraja ove godine ostati još samo završna opremanja i najsloženiji objekti poput Zagrebačke katedrale, zgrade Sabora i još nekoliko objekata koje obnavlja Ministarstvo kulture i medija“, kazala je ministrica.
Iskazala je zadovoljstvo jer je Ministarstvo kulture i medija Gradu Zagrebu obnovilo reprezentativni prostor industrijske arhitekture - nekadašnju zgradu Tvornice duhana, za razliku od mnogih drugih zgrada koje su uklonjene ili uništene. Istaknula je značaj Hrvatskog restauratorskog zavoda, nazvavši ga centrom izvrsnosti hrvatske restauracije i konzervacije.
Govoreći o zgradi Meštrovićevog paviljona, naglasila je da će se o njoj sigurno puno pisati i govoriti i u međunarodnim stručnim krugovima. Zahvalila je svima koji su sudjelovali u obnovi, za koju je, kako je rekla, bilo potrebno puno znanja, stručnosti i hrabrosti da se u tako kratkim rokovima donesu važne odluke, testiraju materijali i upusti u obnovu koja se temelji ne samo na vraćanju u prvobitno stanje nego na unaprjeđivanju. „Ova zgrada će izgledati upravo onako kako ju je vizionar Meštrović sa svojim suradnicima i zamislio, a pritom će biti energetski učinkovita, pristupačna za osobe s invaliditetom i pružiti najsuvremenije uvjete za izlagačku djelatnost“, poručila je ministrica uz čestitke svima uključenim u obnovu.
Projektantica konstrukcijske obnove dr. sc. Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu objasnila je specifičnost i složenost majstorskog inženjerskog zahvata. Upozorila je kako je kupola Meštrovićevog paviljona predstavljala izniman statički i arhitektonski fenomen. „Najveća konstrukcijska problematika zgrade bila je upravo ta armiranobetonska - staklena struktura. Zbog loše kvalitete i neadekvatnog oblika staklenih prizmi, uslijed temperaturnih, ambijentalnih i potresnih opterećenja, većina izvornih staklenih opeka bila je popucala, što je ugrožavalo statičku stabilnost paviljona“, istaknula je profesorica Rajčić i podsjetila kako je zbog toga donesena odluka o potpunom uklanjanju i izvođenju precizne faksimilne rekonstrukcije kupole. „Zadržali smo izvorni izgled i geometriju, ali smo ugradili posebno izrađene, oblikovno i tehnološki unaprijeđene staklene opeke unutar nove, statički znatno otpornije betonske ljuske koja će dugoročno izdržati buduće izazove”, zaključila je profesorica Rajčić.
U ime izvođača, specijalizirane građevinske tvrtke Spegra, okupljenima se obratio glavni projektant Ante Kelava upoznavši s fazama obnove te kazavši da su radovi na kupoli bili veoma zahtjevni, posebice s obzirom na geometriju kakvu je postigao Meštrović. O vrijednosti obnove Meštrovićevog paviljona za Hrvatsko društvo likovnih umjetnika govorila je njegova predsjednica Ida Blažičko, ističući prednosti uređenja i suvremenih muzeoloških standarda kojim će se otvoriti nove mogućnosti predstavljanja umjetničkog stvaralaštva na području vizualnih umjetnosti.
Ministrici su se obilasku pridružili glavna tajnica Ministarstva Marica Mikec, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec načelnica Sektora za provedbu projekata i financiranja zaštite kulturne baštine Melinda Trbojević.
Pisane vijesti
