Na neformalnom ministarskom sastanku, održanom u sklopu ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije, ministri kulture raspravljali su o kulturnim pravima u kontekstu umjetne inteligencije, zaštiti kulturne baštine i o suzbijanju dugotrajnog problema nezakonite trgovine kulturnim dobrima.
Sudionici sastanka istaknuli su kako umjetna inteligencija otvara nove mogućnosti za stvaranje, dijeljenje i doživljaj kulture, ali istodobno postavlja pitanja autorstva, pravedne naknade umjetnicima, transparentnosti i zaštite kulturne raznolikosti. Naglašena je potreba razvoja europskih politika koje će omogućiti da umjetna inteligencija bude alat podrške ljudskoj kreativnosti, uz osiguravanje uključivog i dostupnog sudjelovanja građana u kulturnom životu Europe.
U svom izlaganju ministrica Obuljen Koržinek istaknula je da je pravo na sudjelovanje u kulturnom životu temeljno ljudsko pravo, priznato međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i ključno za očuvanje kulturne raznolikosti, kreativnosti i demokratskog društva. „U vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije potrebno je osigurati da tehnološke inovacije ne potkopaju mogućnost pojedinaca i zajednica da stvaraju, dijele i pristupaju kulturnim sadržajima pod pravednim uvjetima,“ upozorila je ministrica.
Posebno je naglasila kako s obzirom na izostanak sveobuhvatnog globalnog regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju, Europska unija mora nastaviti predvoditi regulatorne napore i ubrzati procese donošenja odluka. „Tehnološki razvoj višestruko nadmašuje brzinu zakonodavnih i institucionalnih procedura, stvarajući regulatorni nesrazmjer koji može ugroziti zaštitu temeljnih prava, kulturnog sektora i javnog interesa. Pravodobno, učinkovito i proceduralno ubrzano normativno djelovanje stoga je nužan preduvjet za odgovorno upravljanje razvojem umjetne inteligencije“, naglasila je.
Druga tema rasprave odnosila se na nezakonitu trgovinu i uništavanje kulturne baštine u vremenima sukoba i kriza. Ministri su istaknuli važnost jačanja sustava provjere podrijetla kulturnih dobara i primjene standarda dubinske analize kako bi se spriječila nezakonita trgovina. Poseban naglasak stavljen je na mogućnosti primjene umjetne inteligencije i drugih tehnoloških inovacija u zaštiti kulturne baštine i sprječavanju ilegalne trgovine kulturnim dobrima, osobito u kontekstu recentnih sukoba u Europi koji su dodatno ugrozili brojna kulturna dobra i lokalitete.
U svom je izlaganju ministrica izložila niz važnih pitanja vezanih uz posljedice Domovinskog rata u Hrvatskoj, posebno u kontekstu povrata otuđenih i nestalih umjetnina te jačanja međunarodne suradnje u zaštiti kulturne baštine. U tom okviru spomenula je sudske postupke, uključujući slučaj Strugar, koji dodatno naglašavaju složenost i dugotrajnost procesa rješavanja ovih pitanja.
Istaknuto je i da suvremeni tehnološki alati imaju dvostruku ulogu: s jedne strane mogu olakšati i ubrzati nezakonitu trgovinu kulturnim dobrima, dok s druge strane pružaju nove mogućnosti za njihovu identifikaciju, praćenje i povrat, što ih čini ključnim čimbenikom u suvremenoj zaštiti kulturne baštine.