5. obljetnica petrinjskog potresa - Dan otvorenih vrata 29. prosinca 2025. godine >
Objavljeno: 24.12.2025.
5. obljetnica petrinjskog potresa - Dan otvorenih vrata 29. prosinca 2025. godine
Povodom obilježavanja 5. godišnjice petrinjskog potresa, u ponedjeljak, 29. prosinca 2025. godine, programom Dan otvorenih vrata za javnost se otvara dio obnovljenih zgrada kulturne baštine u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji.
Zajedno s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Sisačko-moslavačkom županijom, Karlovačkom županijom, Sisačkom biskupijom te gradskim upravama Petrinje, Siska, Gline i Karlovca, organizirali smo programe obilazaka obnovljenih zgrada, a u suradnji s ustanovama u kulturi i vjerskim zajednicama, pripremili smo programe i otvorili vrata desetak zgrada kulturne baštine koje su obnovljene nakon katastrofalnih potresa 2020. godine.
Podsjećamo, poslijepotresna obnova nije imala za cilj samo povratak na stanje prije potresa, već cjelovitu obnovu, revitalizaciju i stvaranje novih mogućnosti za sve generacije na potresom pogođenim područjima, tako da će se posjetitelji moći uvjeriti u rezultate složene i zahtjevne obnove niza zgrada javne namjene, odnosno njihovih potpuno obnovljenih i suvremeno opremljenih prostora.
Na pojedinim lokacijama bit će organizirane i dodatne aktivnosti, a ustanove u kulturi pripremile su izložbe i obilaske uz stručno vodstvo koje će posjetitelje upoznati s detaljima zahtjevnih i složenih procesa obnove kojom je svaki prostor osmišljen tako da odgovori suvremenim potrebama, uz protupotresno ojačanje i očuvanje svoje povijesne i kulturne vrijednosti.
Posjetitelji će moći razgledati teško stradalo kulturno-povijesno središte Petrinje, koje je obnovljeno s ciljem povratka života u središte grada, ali i očuvanja identitetskih vizura zaštićene kulturno-povijesne cjeline i urbanog duha Petrinje. U jednoj od obnovljenih kuća na adresi Ulica V. Nazora 5, pripremili smo izložbu „Petrinja 29.12.2020. - 29.12.2021. Zabilježeno objektivom fotografa Hrvatske izvještajne novinske agencije“ fotografija autora Damira Senčara/HINA, snimljene na istim lokacijama u Petrinji 29.12.2020., neposredno nakon potresa i godinu dana kasnije 29.12.2021., kada je zabilježena provedba hitnih mjera koje je Ministarstvo kulture i medija provodilo sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije.
U obnovljenoj zgradi Prve osnovne škole, pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru, gdje su se smjestili područni odjel Glazbene škole Frana Lhotke i Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja, postavili smo izložbu „Ministarstvo kulture i medija - obnova kulturnih dobara nakon potresa 2020. - 2025. evakuacija pokretne kulturne baštine“ koja predstavlja 12 evakuacija koje su kao hitna mjera provedene neposredno nakon potresa radi izravne ugroženosti predmeta te kasnije evakuacije crvenog inventara koje su tijekom 2022. i 2023. godine provedene na potresom pogođenom području.
U Petrinji će posjetitelji moći razgledati i obnovljene dragulje industrijske baštine, Gradsku munjaru i Zgradu stare klaonice „Gavrilović“ koja je nakon obnove prenamijenjena u Centar za mlade „Laura“ u spomen na neprežaljenu žrtvu petrinjskog potresa, djevojčicu Lauru Cvijić. U Glini će se za posjetitelje otvoriti obnovljena Kuća hrvatske himne i Zgrada humanitarne udruge „Ljudi za ljude“, a u Sisku Gradska munjara, Holandska kuća i Gradska knjižnica „Vlado Gotovac“. Bit će to sjajna prilika da se u Gradskoj munjari posjetitelji upoznaju sa spektakularnim astronomskim programom Planetarija, najsuvremenije zvjezdarnice u Hrvatskoj.
U Holandsku kuću pozivamo posjetitelje da razgledaju izložbu „Odjeci prošlosti spašeni u ruševinama“ u organizaciji Područne konzervatorske službe u Sisku Ministarstva kulture i medija i Gradskog muzeja Sisak koja predstavlja nakon potresa i u procesu obnove prikupljene i sačuvane dijelove arhitektonske dekorativne plastike, zatim uzorke jedinstvenih arhitektonskih elemenata i izvornog građevinskog materijala (opeka starog formata, drvene građe, metalnih elemenata), ali i arheološki materijal koji je kao spolij bio integriran u građevine na području Siska.
Na svim će lokacijama posjetitelji imati priliku dobiti informacije o procesima obnove, uz organizirane obilaske zgrada i razgledavanja izložbi uz stručna vodstva konzervatora Područnog konzervatorskog ureda u Sisku Ministarstva kulture i medija.
Cijeli popis lokacija, adrese, detalje o programu i dodatne informacije možete pronaći na službenoj stranici događanja: Dani otvorenih vrata, a detaljnije o lokacijama koje su zaštićena kulturna dobra i na poveznici 5. obljetnica petrinjskog potresa - Dan otvorenih vrata 29. prosinca 2025. godine.
Kako bi se vratio život u središte grada i očuvale identitetske vizure kulturno-povijesne cjeline i urbani duh Petrinje, na temelju sporazuma Ministarstva kulture i medija i Grada Petrinje izrađen je Program cjelovite obnove kulturno povijesne cjeline grada Petrinje nakon potresa 2020. kojim je određen konzervatorski pristup i postavljen cilj prioritetne postpotresne obnove razorno oštećenog gradskog središta - 26 pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara (bez obzira na vlasništvo i namjenu zgrada).
od 10:00 do 14:00 - izložba „Petrinja 29.12.2020. - 29.12.2021. Zabilježeno objektivom fotografa Hrvatske izvještajne novinske agencije“ fotografija autora Damira Senčara/HINA, snimljene na istim lokacijama u Petrinji 29.12.2020., neposredno nakon potresa i godinu dana kasnije 29.12.2021., kada je zabilježena provedba hitnih mjera koje je Ministarstvo kulture i medija provodilo sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije
od 10:00 i od 11:00 - obilazak zgrada uz stručno vodstvo konzervatora Područnog konzervatorskog ureda u Sisku Ministarstva kulture i medija - okupljanje svaki sat kod ulaza u Šetalište Josipa Jurja Strossmayera.
Zgrada Prve osnovne škole Petrinja, pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, izgrađena je 1862. godine, a naknadno je imala nekoliko faza dogradnje. Osim arhitektonske vrijednosti, koja se očituje u pročelnom i prostornom oblikovanju, građevina ima i važnu urbanističku ulogu formirajući jednu od važnijih ulica grada koja vodi prema glavnom gradskom trgu. U obnovljenoj zgradi smjestio se područni odjel Glazbene škole Frana Lhotke i Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja.
od 10:00 do 13:00 - izložba „Ministarstvo kulture i medija - obnova kulturnih dobara nakon potresa 2020. - 2025. evakuacija pokretne kulturne baštine“ koja predstavlja 12 evakuacija koje su kao hitna mjera provedene neposredno nakon potresa radi izravne ugroženosti predmeta te kasnije evakuacije crvenog inventara koje su tijekom 2022. i 2023. godine provedene na potresom pogođenom području.
od 10:00 do 12:00 - razgledavanje izložbe uz stručno vodstvo.
Gradnja zgrade za proizvodnju struje - gradske munjare, pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra započela je 1910. elektrifikacijom grada Petrinje, a elektrana je počela s radom 1911. godine. Kompleks munjare prema originalnim nacrtima sastojao se od dvije cjeline: zgrade upravitelja, koja se nalazi na uglu ulice Matije Gupca i Šetališta Kajetana Knežića te zgrade pogona, koja se nalazi uz šetalište, uvučena od glavne ulice. Obje zgrade imaju secesijske dekoracije na pročeljima.
Obnovom zgrade Gradske munjare koja je u potpunosti financirana sredstvima Državnog proračuna putem Ministarstva kulture i medija iznosom od 1.342.494,98 eura., vrijednog primjera industrijskog razvoja grada Petrinje i njezinom prenamjenom u multimedijski centar s Gradskom kavanom stvoreno je novo središte kulturnog života Petrinje.
od 8:00 do 22:00 - „Novi početak u bojama djece“ - izložba radova polaznika Dječjeg vrtića „Petrinjčica“ iz Petrinje
Pučko otvoreno učilište Hrvatski dom Petrinja,
Ulica Matije Gupca 2, Petrinja
od 8:00 do 17:00 - izložba „Ministarstvo kulture i medija - obnova kulturnih dobara nakon potresa 2020. - 2025.“ fotografije konzervatora Područnog konzervatorskog ureda u Sisku Ministarstva kulture i medija zabilježene neposredno nakon potresa i poslije završene obnove
Visoko valorizirana građevina unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Gline, građena na prijelazu 19. u 20. stoljeće, imala je više faza promjene oblikovanja uz zadržavanje reprezentativnog oblikovanja uličnog pročelja čija je dekorativna arhitektonska plastika neoklasicističkog tipa. Zgradu nakon obnove koristi Humanitarna udruga „Ljudi za ljude”.
od 10:00 do 12:00 - obilazak zgrade uz stručno vodstvo konzervatora Područnog konzervatorskog ureda u Sisku Ministarstva kulture i medija.
Zaštićena unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Gline, reprezentativna Kuća hrvatske himne uz urbanističko-arhitektonske ima i iznimnu povijesnu vrijednost. Izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća kao kuća trgovca P. Peleša, a smatra se da je 1846. godine upravo u njezinom prostoru, za službe u glinskom garnizonu, Josip Runjanin napisao melodiju za pjesmu „Horvatska domovina“ Antuna Mihanovića. Nakon obnove postala je dom Glazbenoj školi i udrugama u kulturi grada Gline.
od 10:00 do 12:00 - obilazak zgrade uz stručno vodstvo konzervatora Područnog konzervatorskog ureda u Sisku Ministarstva kulture i medija.
Važna zbog arhitektonskog oblikovanja i svoje prvobitne industrijske funkcije, Gradska munjara je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, smještena uz lijevu obalu rijeke Kupe, u sisačkom naselju Vrbina. Sagrađena je 1907. prema projektu tvrtke Križik iz Praga, a do 1947. godine vršila je funkciju gradske elektrane kao prva elektrana na prostoru Moslavine i Banovine te jedna od prvih u Hrvatskoj. Nakon obnove, u zgradu je smješten Planetarij, odnosno zvjezdarnica kao dio obrazovnog sustava te nova atrakcija u turističkoj ponudi Siska.
od 10:00 do 18:00 - program Planetarija
od 13:30 - obilazak zgrade uz stručno vodstvo konzervatora Područnog konzervatorskog ureda u Sisku Ministarstva kulture i medija.
Zgrada skladišta nazvana Holandska kuća izrazite je urbanističke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti - visoka četverokatnica jednostavnog tlocrta, smještena na lijevoj obali rijeke Kupe i jedno je od posljednjih skladišta izgrađenih u Sisku u 19. stoljeću.
U 2019. završena je obnova zgrade kao „Info-centra industrijske baštine - Holandska kuća“ sufinanciranog bespovratnim sredstvima Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.“, kao odličan primjer održivog korištenja vrijednog djela industrijske arhitekture.
od 10:00 do 18:00 - Izložba „Odjeci prošlosti spašeni u ruševinama“ u organizaciji Područne konzervatorske službe u Sisku Ministarstva kulture i medija i Gradskog muzeja Sisak - predstavlja nakon potresa i u procesu obnove prikupljenih i sačuvanih dijelova arhitektonske dekorativne plastike sa stilski iznimno vrijednih pročelja građevina, zatim uzorke jedinstvenih arhitektonskih elemenata i izvornog građevinskog materijala (opeka starog formata, drvene građe, metalnih elemenata), ali i arheološkog materijala koji je kao spolij bio integriran u građevine na području Siska.
od 10:00 do 14:00 - obilazak zgrade uz stručno vodstvo konzervatora Područnog konzervatorskog ureda u Sisku Ministarstva kulture i medija te kustosa Gradskog muzeja Sisak.
Regionalni centar kompetentnosti (bivša Oružana),
Trg bana Josipa Jelačića 3, Karlovac
Zgrada bivše Oružane smještena je unutar obuhvata kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca (Z-2993). Izvorno je podignuta kao četverokrilna palača nakon 1783. godine, na poziciji starije, manje zgrade oružane. Odluku o izgradnji nove, veće Oružane donosi tadašnji habsburški car Josip II. uoči predstojećeg rata s Osmanskim Carstvom. Projekt potpisuje glavni karlovački graditelj toga vremena Josip Stiller.
Svojim četverokrilnim dvokatnim korpusom i oblikovanjem volumena zgrada Oružane predstavljala je zrcalni pandan kompleksu franjevačkog samostana s crkvom na suprotnoj strani središnjeg trga karlovačke Zvijezde, Trg bana Josipa Jelačića. Reprezentativno glavno pročelje, s nekadašnja tri portalna ulaza, proteže se čitavom dužinom gradskog bloka te oblikuje sjeveroistočnu stranicu trga. Stilski je riječ o primjeru baroknog klasicizma od izrazite vrijednosti.
Kao Oružana je u funkciji bila do kraja II. svjetskog rata, kada su stradanjima urušena dva krila zgrade. Nakon potresa 2020. godine, elaboratom ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije utvrđeno je da zgrada predstavlja neposrednu prijetnju i izravnu ugrozu te da je potrebno pristupiti njenom djelomičnom uklanjanju. Uklanjanje je obuhvatilo razgrađivanje svih statički nestabilnih i urušenih elemenata konstrukcije krovišta, nosivih i pregradnih zidova prvog i drugog kata uključujući međukatne konstrukcije, uz uvjet očuvanja zidova i svodova prizemlja jugoistočnog krila, vanjskog nosivog zida glavnog uličnog pročelja u etaži prizemlja te sva tri ulazna portala. Nakon provedenog uklanjanja nužne su bile izmjene i dopune prethodno postojeće projektno-tehničke dokumentacije radi usklađivanja s trenutnim stanjem objekta i njegovom budućom rekonstrukcijom. Projektom je definirana rekonstrukcija zgrade oružane unutar postojećih prostornih gabarita građevine prije potresa.
U veljači 2025. godine u obnovljenoj zgradi bivše Oružane i formalno je otvoren Regionalni centar kompetentnosti Karlovac, sjedište budućih regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, podsektorima strojarstvo, elektrotehnika i računarstvo te turizam i ugostiteljstvo. Na tri etaže i više od tri tisuće četvornih metara prostora smješteni su praktikumi i specijalizirani kabineti za nastavu turizma i ugostiteljstva, strojarstva te elektrotehnike i računarstva. Obnova je financirana sredstvima osiguranim iz Fonda solidarnosti EU te državnog proračuna.
projekcija središnjeg filma MPUGDI o tijeku obnove
zajednička prezentacija o svim projektima na području Karlovačke županije (MKM: Sonja Kočevar, KA ŽUP: Ana Valić, Grad Karlovac: Ana Hranilović Trubić)
obilazak prizemlja i dvorišta zgrade - dva termina obilaska s polaskom u 10.00 i 12.00 sati (trajanje cca 45 min)
Kompleks Crkve Presvetog Trojstva s franjevačkim samostanom,
Trg bana Josipa Jelačića 6, Karlovac
Crkva Presvetog Trojstva s franjevačkim samostanom i zvonikom u Karlovcu pojedinačno je zaštićeno kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-267). Svojstvo kulturnog dobra proglašeno je temeljem umjetničkih vrijednosti i za sakralni inventar s odlikama ranog baroka, zrelog baroka i historicizima (Z-5877).
Crkva sa samostanom smještena je u središtu grada, na glavnom trgu nekadašnje karlovačke tvrđave. Crkva je jednobrodna, s lađom pravokutnog tlocrta s tri bočne kapele, pravokutno zaključenim svetištem te zvonikom jugozapadno uz lađu. Glavna lađa svođena je bačvastim svodom sa susvodnicima, a kapele kupolastim svodom, križno bačvastim svodom te kupolom na pandativima.
Samostan ima četiri krila koja s crkvom zatvaraju klaustar. U samostanu su smještena vrijedna pokretna kulturna dobra: pojedinačno zaštićena skulptura Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije baroknog autora Francesca Robbe (Z-5814), zbirka umjetnina i liturgijskih predmeta (Z-7627) te zbirka starije knjižne građe (registarskog broja P-6451).
Kompleks crkve i samostana građen je u nekoliko faza - na renesansnoj osnovi crkve, podignutoj 1580. godine, tijekom 17. stoljeća izvedeno je više nadogradnji te je provedena obnova nakon požara, dok je 18. stoljeće obilježeno zatvaranjem sklopa crkve i samostana u kompaktnu cjelinu, kao i nadogradnjama samostana i zvonika prema projektima baroknog graditelja Josipa Stillera. Pročelja su u stilu historicizma preoblikovana 1896. godine. Nakon što je oštećena u ratnim razaranjima od 1991. do 1995. godine, interventno je obnovljena nakon rata.
Obnova je financirana sredstvima osiguranim iz Fonda solidarnosti EU te državnog proračuna.
kratki obilazak eksterijera uz stručno vodstvo (ovisno o stanju radova ulazak u glavni brod)
dva termina obilaska s polaskom u 10.45 i 12.45 sati (trajanje cca 15 min)
Mala zgrada gradske uprave,
Ul. kralja Tomislava 2, Karlovac
„Mala zgrada gradske uprave“ smještena je unutar obuhvata zaštićene kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca (Z-2993). S obzirom na poziciju u istočnoj ugaonoj zoni građevinskog bloka kojem pripada, orijentirana je i prema središnjem gradskom trgu karlovačke Zvijezde. Podignuta je za potrebe Slunjske regimente osnovane 1764. godine. Jednokatna uglovnica „L“ tlocrta s dva nejednako široka i dugačka krila karakteristična je vojna zgrada iz 18. stoljeća arhitektonsko-ambijentalne vrijednosti. Na spoju krila nalazi se dvokrako stubište. Iako je više puta pregrađivana, uz značajnije izmjene interijera tijekom 20. stoljeća, sačuvani su osnovni gabariti. Pročelje je jednostavno oblikovano, karakteristično za vojnu krajišku arhitekturu naglašene horizontalnosti koju pojačava profilirani razdjelni vijenac. Osim razdjelnog i pokrovnog vijenca, profilacije su svedene na jednostavne okvire prozora u žbuci; sedam prozorskih osi na sjeveroistočnom i osam prozorskih osi na jugoistočnom pročelju.
Obnova je financirana sredstvima osiguranim iz Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna.
kratki obilazak eksterijera uz stručno vodstvo
dva termina obilaska s polaskom u 11:00 i 13:00 sati (trajanje cca 15 min)
Gradski muzej,
Trg Josipa Jurja Strossmayera 7, Karlovac
Zgrada Gradskog muzeja Karlovac pojedinačno je zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-3084). Smještena je u sjeverozapadnom dijelu karlovačke Zvijezde te glavnim pročeljem orijentirana prema nekadašnjem Trgu sv. Josipa, danas Strossmayerovom trgu.
Riječ je o najstarijoj civilnoj građevini u gradu Karlovcu, čija je izgradnja započela u prvoj polovici 17. stoljeća, a nastavljena u drugoj polovici 18. stoljeća dodatkom inicijalno drvenog dvorišnog krila, koje je na prijelazu u 19. stoljeće značajnije obnovljeno. Početkom 20. stoljeća obnovom pročelja povećane su dimenzije prozorskih otvora prvog kata te uvedeni oblikovni elementi kasnog historicizma. Zgrada je samostojeća kurija „L“ tlocrta sa širim uličnim te koso postavljenim užim dvorišnim krilom, koji s ogradnim zidom zatvaraju unutarnje dvorište. Od izrazite je vrijednosti kao najreprezentativniji primjer ranobarokne kurije prilagođene urbanom životu unutar tvrđave, sa sačuvanim oblikovnim i konstruktivnim karakteristikama.
Podignuta je kao rezidencija generala tvrđave Vuka Krste Frankopana. Nakon što je polovicom 17. st. u vlasništvu Zrinskih, promijenila je vlasnike od generala Herbersteina, baruna Patačića do Slunjske regimente. Osnutkom karlovačkog gradskog muzeja 1952. godine, zgrada mu je predana na korištenje te muzejsku namjenu zadržava do današnjeg dana. Obnova je financirana sredstvima osiguranim iz Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
kratki obilazak eksterijera uz stručno vodstvo (ovisno o stanju radova ulazak u zgradu)
dva termina obilaska s polaskom u 11:15 i 13:15 sati (trajanje cca 15 min)
Mihalićeva kuća književnosti
(Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić), Gornja Gaza 3, Karlovac
Zgrada je smještena unutar obuhvata zaštićene kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Karlovca upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-2993).
Riječ je o samostojećoj prizemnici, visokog dvostrešnog krovišta, pročelja dugog sedam osi, s centralno postavljenom ulaznom vežom. Građena je od opeke, odnosno sistemom kanatnih zidova, a pročelja imaju glatku žbuku s jednostavnim profilacijama oko prozora.
Zgrada ima posebno značenje kao rodna kuća Stjepana Mihalića te je projekt njezine obnove bio usmjeren na omogućavanje kulturnih sadržaja pod upravljanjem karlovačke Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić". Otvorenjem Mihalićeve kuće književnosti javnosti se prezentira književna ostavština obitelji Mihalić te omogućuje organizacija kulturnih, informacijskih i obrazovnih sadržaja, kao i rezidencijalnih programa.
Obnova je financirana sredstvima osiguranim iz Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
od 12:00 do 20:00 - izložba "Ranjeni grad: novinski tragovi i fotografije"
zajednička akcija „Poruke podrške i solidarnosti“
Kino Edison,
Šetalište dr. Franje Tuđmana 13, Karlovac
Konstrukcijska obnova zgrada graditeljske baštine na potresom pogođenim područjima nužno je otvarala nova stručna poglavlja i istraživačke teme iz graditeljske i šire povijesti, što je vidljivo i na primjerima obnove karlovačke graditeljske baštine.
U svrhu dokumentiranja te s ciljem upoznavanja šire i stručne javnosti s pojedinostima i specifičnostima zahtjevnog zahvata konstrukcijske obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, snimljen je dokumentarni film o tijeku konstrukcijske obnove nakon potresa 2020. godine provedene na Crkvi Presvetog Trojstva s franjevačkim samostanom, u produkciji tvrtke Digitalni tisak d.o.o. iz Karlovca, producenta Srećka Radelića, prema scenariju Sonje Kočevar, te snimatelja i montažera Jure Radelića. Pokrovitelj produkcije filma je Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda.
Dokumentarni film o obnovi kompleksa Crkve Presvetog Trojstva s franjevačkim samostanom u Karlovcu
