Lastovski poklad jedan je od najupečatljivijih i najsloženijih pokladnih običaja u Hrvatskoj, a na Lastovu se u kontinuitetu održava od 19. stoljeća. Unatoč različitim izazovima, običaj se održao te se i danas, prema točno utvrđenim pravilima, odvija u razdoblju od 17. siječnja (spomendan sv. Antuna Pustinjaka) do Čiste srijede. Ključnu ulogu imaju
pokladari koji organiziraju pokladna događanja i predvode središnji ophod na pokladni utorak. U povorci sudjeluju i
lijepe maškare koje obilaze domaćinstva (
tarase) gdje se, uz pratnju lijerice, pleše
pokladarsko kolo. Povorci na čelu ide
pokladar koji vodi magarca s lutkom
Poklada. Vrhunac običaja predstavlja spuštanje
Poklada niz dugi konop s najvišeg mjesta u selo, uz pucnje i veliku buku, nakon čega se
Poklad spaljuje na trgu.
Običaj se prenosi unutar obitelji i zajednice te, u novije vrijeme, i kroz formalno obrazovanje. Kao snažan simbol slobode i zajedništva okuplja cijelu zajednicu, a pripreme započinju mnogo prije samog početka poklada. Posljednjih desetljeća zamjetno je sve veće sudjelovanje zajednice zahvaljujući radu lokalnih udruga, uprave i volontera. Važan doprinos očuvanju daje i sustavno dokumentiranje (fotografije, video i audiomaterijali te prikupljena svjedočanstva), što je dovelo do stvaranja arhiva i objave prve monografije o
Lastovskom pokladu te dodatno učvrstilo kontinuitet običaja i ojačalo svijest među mlađim naraštajima.
Community safeguarding and documenting of the 'Lastovo Poklad' carnival custom - UNESCO Intangible Cultural Heritage

Karnevalska povorka (pokladari), autor fotografije Marko-Lorenzo Blaslov 2023.

Priprema za spuštanje pokladne lutke niz uže, Marko-Lorenzo Blaslov 2024.

Povlačenje užeta s pokladnom lutkom, autor fotografije Marko-Lorenzo Blaslov 2024.

Paljenje pokladne lutke na trgu, autor fotografije Marko-Lorenzo Blaslov 2023.

Izrada pokladne lutke, autor fotografije Marko-Lorenzo Blaslov 2023.