„U početku bijaše kraljevstvo“ – otvorena izložba u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva

16. listopada 2025. - Izložbom „U početku bijaše kraljevstvo“ koja je svoja vrata otvorila u Galeriji Klovićevi dvori, otvoren je krunski događaj jubilarne 2025. godine, posvećen proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Svečanom uvertirom Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO uveo je okupljene u svečanost otvorenja izložbe koju je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
 
Istaknuvši kako danas svjedočimo tisućljetnom kontinuitetu državnosti, kulture i jezika po čemu jesmo opstali kroz izazovna stoljeća, predsjednik Vlade Plenković dodao je kako 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva obilježavamo na temelju prvog tituliranja jednoga hrvatskog vladara naslovom rex u papinim pismima datiranim 925. godinom. Predsjednik Vlade Plenković je istaknuo kako ova izložba nije samo pogled unatrag, nego i potvrda trajnosti jedne ideje - ideje hrvatske državnosti, koja se kroz stoljeća iznova obnavlja i potvrđuje u vremenu u kojem živimo. Dodao je kako izložba nije samo kulturni događaj, nego jedinstvena prigoda za približavanjem ključnih elemenata hrvatske državnosti kroz povijest, a posebno se osvrnuo na mlade naraštaje koji na ovaj način uče o bogatoj povijesti hrvatskoga naroda.
 
Uz predsjednika Vlade Plenkovića bila je i ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, a okupljenima su se obratili ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić i glavni autor izložbe Dino Milinović.

Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i u koordinaciji Ministarstva kulture i medija, a organizacija izložbe povjerena je Galeriji Klovićevi dvori, Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskom povijesnom muzeju, Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Poseban doprinos izložbi dali su Zagrebačka nadbiskupija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru.
 
Izložba je podijeljena na tematske cjeline, osmišljene u skladu s dominantnim političkim, društvenim, vjerskim i kulturnim fenomenima koji su obilježili pojedina razdoblja hrvatske povijesti. Iz dvorane u dvoranu, naglasak je na pravnom i simboličkom kontinuitetu kraljevstva, koji nam dopušta pratiti ideju državnosti kroz stoljeća, od hrvatske kneževine u 9. stoljeću i narodnih vladara, do izbora tuđih dinastija za vladare Trojedne kraljevine. Autori izložbe ugledni su stručnjaci s područja povijesti i povijesti umjetnosti, Dino Milinović, glavni autor, te koautori Tomislav Galović i Trpimir Vedriš, dok je kustosica izložbe Iva Sudec Andreis. Na sadržaju izložbe i popratnog kataloga radilo je preko pedeset stručnjaka iz cijele Hrvatske i inozemstva, a na pripremi eksponata i ostale građe više od stotinu muzejskih djelatnika, arhivista, rizničara, konzervatora, restauratora, tehničkog osoblja i preparatora.
 
Za prezentaciju teme odabrano je više od 400 umjetnina, arheoloških spomenika, povijesnih dokumenata, arhivske građe, kao i predmeta umjetničkog obrta. Iz mnoštva ključnih spomenika izdvaja se Višeslavova krstionica čiji simbolički i civilizacijski značaj nadilazi njezinu neporecivu monumentalnost i umjetničku vrijednost. Posjetitelji će također moći vidjeti najznačajnije natpise s imenima hrvatskih knezova, kraljeva i kraljica, koji čine „arhiv u kamenu“, jedinstven u europskim razmjerima, među kojima se ističe natpis sa sarkofaga kraljice Jelene koji je poslužio za rekonstrukciju dijela vladarske dinastije Trpimirovića u 10. stoljeću. Na izložbi je Bašćanska ploča, prvi pisani spomenik na glagoljici i narodnom jeziku koji spominje jednog hrvatskoga kralja - Zvonimira.

Poseban dio izložbe u prizemlju posvećen je vladarskoj ličnosti kralja Tomislava, izvornim povijesnim dokumentima i njegovu fenomenu, koji se razvio kroz stoljeća, a kulminirao velikim jubilejom 1925. godine. Nadovezuju se zatim romansirane interpretacije 19. i 20. stoljeća, česte u povijesnom slikarstvu Mate Celestina Medovića i Otona Ivekovića, ili, pak, pripremne skice i makete za monumentalni konjanički spomenik Roberta Frangeša Mihanovića. Tu su i filmovi tematski vezani uz jubilej, koji ujedno predstavljaju začetke hrvatske filmografije i filmske produkcije. Izložba završava djelomičnom rekonstrukcijom zagrebačke izložbe iz 1925. godine, čime svjedočimo o kontinuitetu slavljenja velikog jubileja. Izložbu prati bogato opremljen katalog s tekstovima brojnih stručnjaka i opisom eksponata izložbe te fotografijama.
 
Dana 14. ožujka 2024. godine Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinu „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“ kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda − godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor − čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti.


 

Pisane vijesti