Zgrada i muzejska građa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja - Palača Amadeo, Demetrova 1, Zagreb

Jedan od najvećih muzeja u Hrvatskoj, Hrvatski prirodoslovni muzej smješten je na bedemima zagrebačkoga Gornjega grada, u povijesnoj plemićkoj palači Amadeo, upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Riječ je o tzv. „Kući s plesnom dvoranom” koju je 1796. godine izgradio grof Antun Pejačević, a u njoj su se od 1797. godine održavale kazališne predstave. Prvo gradsko kazalište župana zagrebačkog, grofa Antuna Amadea de Varkonya, poznato kao „Amadeov teatar” nalazilo se u palači od 1807. do 1834. godine. Od 1849. u palači su smješteni državni uredi, a 1953. Zemaljsko građevno ravnateljstvo izvodi adaptaciju kazališta i dogradnju drugog kata. Od 1868. u zgradu je preseljen Prirodoslovni odjel Narodnog muzeja, danas Hrvatski prirodoslovni muzej. Njegove su zbirke puno starije, jer im začeci potječu iz Prvostolne akademije u Zagrebu te razdoblja Hrvatskoga narodnog preporoda, kada je u Opatičkoj ulici 1846. godine utemeljen Narodni muzej.

 

Financije:

  • inicijalna sredstva 9,9 milijuna eura za obnovu bila su odobrena prije potresa putem projekta „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja - novi Hrvatski prirodoslovni muzej“ sufinancirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj, za koji su partneri Grad Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba izdvojili 5,8 milijuna eura, 
  • nakon oštećenja u potresu u ožujku 2020. Vlada je putem Ministarstva kulture i medija odobrila 9,8 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU za konstruktivnu obnovu oštećenja palače,
  • dodatna sredstva za obnovu osigurali su Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU 1,45 milijuna eura te Grad Zagreb 4,8 milijuna eura.


 Glavne štete uzrokovane potresima:

  • najveća oštećenja konstrukcije očitovala su se na zidovima, posebno na zidovima zapadnog krila na kojima je vidljivo značajnije raspucavanje,
  • zidovi ostalih krila imaju oštećenja oko otvora, na nadvojima i parapetima,
  • ukrutni zidovi zadobili su jača oštećenja u vidu raspucavanja,
  • oštećenja zidova više su izražena na poprečnim nego na uzdužnim zidovima,
  • sva navedena oštećenja najviše su izražena u etaži 1. i 2. kata,
  • u etaži potkrovlja, zid južnog pročelja ima otklon prema van za nekih 5-6 cm prema susjednoj građevini te je prijetila opasnost od njegovog urušavanja.

Rezultati istraživanja:

  • u sklopu radova rekonstrukcije, provedenim konzervatorsko-restauratorskim istražnim radovima interijera zgrade, utvrđeno je postojanje izvornog dekorativnog oslika s kraja 18. i početka 19. st. nekadašnje kazališne dvorane u istočnom krilu, oslik stropa u sobi Gorjanović-Kramberger te oslik stropa i zida u sobi Brusina iz 19. st., među kojim se posebno ističe iluzionistički barokni niz stupova s likom Atlanta u nekadašnjoj kazališnoj dvorani,
  • utvrđeno je i postojanje oslika na podgledu stubišta, te na svodovima dijela prizemnih prostorija, kao i na svodnim poljima ulazne veže.

 

FOTOGRAFIJE U OBNOVI I PROVOĐENJE MJERA
 
 
 

Glavni zahvati obnove:

  • izvedena je sveobuhvatna rekonstrukcija i obnova zgrade uz potpuno novi postav,
  • natkrivanje atrija staklenim krovom,
  • i podzemna dogradnja na padini prema Tuškancu.
 
  • U sklopu izvođenja radova, nakon otucanja dotrajale žbuke zidova, dokumentirano je stvarno stanje oštećenja konstrukcije zgrade, uzrokovano potresima 2020. te su temeljem “Elaborata o dodatnim oštećenjima nakon potresa” izvedeni dodatni radovi sanacije i ojačanja konstrukcije,
  • na temelju nalaza restauratorskih istraživanja žbuka i oslika interijera, restaurirani su  oslici,
  • u memorijalnim sobama Brusina i Kramberger izvedeni su radovi rekonstrukcije oslika stropova i zidova na novoj podlozi, koji su sastavni dio uređenja prostorija iz epohe i bitno doprinose cjelovitoj prezentaciji ambijenta dviju memorijalnih soba,
  • u prizemnim svođenim prostorijama (radionica i kafić) restaurirani su i rekonstruirani oslici svodova, a u hodnicima istočnog krila restaurirani su izvorni barokni iluzionistički oslici koji su se nekad nalazili u kazališnoj dvorani (kompoziciju čine stupovi koji završavaju torzom atlasa koji nose vijenac sa slikanim trodimenzionalnim dentima, a u prozorskim nišama su slikani medaljoni sa iluzionističkim portretima).
  • restauratorskim radovima obnovljeni su i kameni elementi - ulazni portali i okviri prozora u hodnicima te okviri ložišta u hodnicima,
  • očuvano je i sanirano izvorno reprezentativno drveno stubište s ljevanoželjeznom ogradom,
  • obnovljena su sva pročelja i izvedena nova prozorska stolarija prema povijesnom uzorku.

 
Konzervatorski nadzor: Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Maja Gorianc Čumbrek, dipl.ing.arh.



FOTOGRAFIJE NEPOSREDNO NAKON POTRESA





  


  




 Obrazac za popis štete na kulturnim dobrima .pdf

 


Primjeri 3D dokumentacije graditeljske baštine oštećene u potresu