Obnova kompleksa crkve svetog Franje Asiškog s franjevačkim samostanom na zagrebačkom Kaptolu jedan je od najopsežnijih i najzahtjevnijih projekata obnove sakralne i općenito kulturne baštine nakon teških oštećenja uzrokovanih zagrebačkim i petrinjskim potresom. Upisan u Registar kulturnih dobara Hrvatske zbog svoje iznimne kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, ovaj je samostanski kompleks uz vjerske, duhovne i humanitarne aktivnosti Franjevaca, stoljećima pridonosio razvoju hrvatskog školstva, znanosti i umjetnosti.
Prvi franjevački samostani na području sjeverne Hrvatske grade se u 13. stoljeću, još za života svetoga Franje Asiškog koji je prema predaji posjetio Zagreb, a najstariji je upravo zagrebački na Kaptolu. Pretpostavljalo se da današnja crkva, koja je građena između 1255. i 1264. godine, leži na temeljima starije crkve iz 1228., ali novim arheološkim istraživanjima nakon potresa, otkriveni su grobovi i temelji starije crkve iz 11. stoljeća. Smatra se jednom od najranijih propovjedničkih dvoranskih crkava s dugim korskim svetištem u Srednjoj Europi.
U svojoj dugoj povijesti, crkva svetog Franje Asiškog obnavljana je u više navrata, između 1607. i 1620., zatim nakon požara 1645. te nakon potresa 1880., kada je između 1885. i 1902. godine obnovljena u neogotičkom stilu (uključujući i novi toranj umjesto dotadašnjeg, potresom oštećenog baroknog tornja s lukovičastom kapom). Neogotičko oblikovanje prema projektima Hermana Bolléa sačuvano je do danas. Godine 1944. za vrijeme Drugog svjetskog rata, dvije avionske bombe oštetile su crkvu i srušile zapadni dio samostana, a obnova je trajala do 1952. godine. Među najvrijednije umjetnine franjevačke crkve na Kaptolu, izdvajaju se središnja oltarna slika „Sv. Franjo u molitvi“ koju je fra Celestin Medović dovršio 1901. i vitraji Ive Dulčića kojima je 1960. prikazao „Pjesmu stvorova“.
Pregradnja gotičkog samostana započela je 1656. godine te je do danas sačuvan njegov izvorni, kasnorenesansni izgled. Kapela sv. Franje unutar samostana podignuta je 1683. godine, a njezine štukature na svodu predstavljaju jedan od najkvalitetnijih radova manirističkog razdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj. Jednako tako, refektorij (blagovaonica) kaptolskog samostana smatra se jednim od najmonumentalnijih ostvarenja baroka u Hrvatskoj. U klaustru samostana nalazi se kip Bezgrješne Djevice Marije koji je čudom ostao neoštećen u bombardiranju 1944., kao i u potresu u ožujku 2020. godine.
Financije:
Ukupna vrijednost obnove iznosi 23.367.137,85 eura od čega:
- sredstvima Fonda solidarnosti EU financirana s 19.334.227,88 eura
- sredstva državnog proračuna financirana s 4.032.909,97 eura
Oštećenja uzrokovana potresima:
- utvrđena su oštećenja pročelja crkve i samostana u obliku brojnih (vertikalnih, kosih i horizontalnih) pukotina,
- pomaknut je vrh zabata, oštećen kameni reljef i dio kamene rozete zapadnog pročelja crkve,
- izrazito je oštećen zvonik, s jakim pukotinama između zadnje i predzadnje etaže te tordiranim i izmaknutim jugozapadnim uglom,
- u unutrašnjosti crkve evidentirana su velika konstruktivna oštećenja križno rebrastog svoda, posebice u zapadnom dijelu, s poremećenom geometrijom svodova te popucalim i izmaknutim rebrima s opasnošću od daljnjeg urušavanja,
- jače pukotine evidentirane su i na pregradnim zidovima bočnih kapela na koje se oslanja svod, oštećen je dekorativni oslik, na zidnim slikama su bila vidljiva tanka puknuća, dok su vitraji Ive Dulčića iz 1960. ostali neoštećeni,
- tri samostanska krila koja zatvaraju klaustar pretpjela su također velika oštećenja, posebice u gornjim etažama,
- južni vanjski zid južnog krila dobio je otklon od desetak centimetara u gornjoj zoni,
- popucali su svodovi, spojevi zidova i svodova, nadvoji,
- u refektoriju je oštećen oslik i medaljoni, dok kapela sv. Franje nije značajnije oštećena, kao ni štukature kojima je ukrašena.
 |
 |
|
Konzervatorsko-restauratorska i arheološka istraživanja i izvedeni radovi:
- radove uklanjanja i razgradnje u okviru hitnih mjera, pratili su restauratorski radovi demontaže, obilježavanja i pohrane svih kamenih i dekorativnih lijevanih elemenata, zaštita orgulja, kao i konzervatorsko-restauratorska i arheološka istraživanja, koja su dovela do niza novih spoznaja:
- arheološkim istraživanjima prostora sjeveroistočnog dijela samostana uz crkvu (prostor sakristije) otkriveni su temelji starije građevine te je utvrđeno da je franjevačka crkva iz 13. stoljeća građena na mjestu prethodno uništene, također sakralne građevine iz 11. stoljeća ili ranije;
- na istraživanom dijelu samostana pronađena su 64 grobna nalaza, od kojih najstariji potječe iz 1101.godine;
- u zidovima i temeljima sakristije, kao i u zidovima okolnih prostorija, pronađen je niz spolija, od kojih je najzanimljiviji u kamenu uklesani četveroplet koji pripada tom najstarijem sloju;
- konzervatorsko-restauratorske sonde pokazale su od ranije poznate, ostatke tri gotička prozora u istočnom vanjskom zidu sakristije te otkrile građu (fugirana opeka) i gabarite građevine iz gotičke faze, kao i dijelove gotičkog svoda iznad baroknih svodova prostora današnje sakristije;
- pronalaskom temelja centralnog stupa, povezivanjem spolija i pronađenih stopa gotičkih svodova, uspjelo se grafički rekonstruirati prostor tzv. kapitularne dvorane s mrežastim gotičkim svodom iz vremena kada je građena i crkva, odnosno da je svod dvorane bio viši od današnjega baroknog svoda;
- iz istog vremena su i donje etaže zvonika kao i uz njega prislonjeno kružno stubište,
- u prostoru svetišta crkve, ispod Bolleova neogotičkog sloja, otvoreni su izvorni gotički snopasti kameni stupovi, kamena rebra, konzole rebara, kameni slavoluk, zazidani gotički otvori i portal prema Kaptolu, kameni okviri najstarijih gotičkih prozora, kao i kameni klesanci vanjskih kontrafora svetišta;
- slijedom utvrđenih novih činjenica i nalaza iz provedenih istraživanja i obveze pojačanja građevinske konstrukcije crkve, u suradnji konzervatora i projektanata, zaključeno je kako će se u prostoru crkve prezentirati njezin najvrjedniji - gotički sloj (svetište, podnožje zvonika, dio gotičkog svoda sakristije i jedan od tri gotička prozora, kružno stubište te restaurirani kameni doprozornici i dovratnici);
- u eksterijeru crkve su tako otvoreni i resturirani kameni elementi na kontaforima i prozorima crkve, a na istočnom zidu samostana ostaci gotičkih prozora i gabariti kapitularne dvorane, čitki u građi zida;
- potrebna ojačanja uzdužnih zidova u prostoru samostana osigurala su zadržavanje osnovne geometrije svodova s petama i izvornu debljinu zidova.
Zahvati hitnih mjera, obnove konstrukcije, restauratorski i završni radovi:
- zbog opasnosti od urušavanja svodova, franjevci su samostalno, uz stručnu pomoć HRZ pri demontaži oltarnih slika i slika iz stropnih medaljona blagovaonice samostana te uz pomoć Hrvatske vojske, neposredno nakon potresa, izvršili demontažu i evakuaciju cjelokupnog inventara crkve i samostana;
- naknadno su mramorni glavni oltar i ambon te kamene menze i stipesi bočnih oltara zaštićeni drvenom oplatom;
- mjestimice se dogodio potpuni slom ziđa u svodovima zbog čega je bilo nužno izvesti hitno podupiranje (radno-zaštitna skela) ispod rebara i lukova svoda, kako ne bi došlo do urušavanja;
- nakon utvrđenih oštećenja i stanja konstrukcije, izvedena je radno-zaštitna skela unutar crkve, sva potrebna podupiranja te zaštita poda crkve, kao i zaštita in situ dijela sakralnog inventara, orgulja, vitraja i zidnih oslika;
- nakon toga provedene su i hitne mjere koje su obuhvatile: razgradnju opečnih svodova s opečnim rebrima u zapadnom dijelu crkve (Bolleova obnova nakon potresa 1880.), skidanje kamene žbuke s pročelja crkve radi ojačanja vanjskih zidova, demontažu oštećenih kamenih elemenata prozora mrežišta, kao i betonskih tipskih ukrasa na zvoniku, razgradnju dijela drugog kata zapadnog krila samostana orijentiranog na klaustar, dijela južnoga vanjskog zida južnog krila, uklanjanje nekih poprečnih zidova te međukatne konstrukcije iznad zadnje etaže južnog krila;
- hitne mjere pratila su arheološka i konzervatorsko-restauratorska istraživanja te je projekt obnove i ojačanja konstrukcije prilagođen novim saznanjima i odluci o prezentaciji nalaza.
- Ojačanje konstrukcije i cjelovita obnova crkve i samostana obuhvatila je: uklanjanje jako oštećenih, masivnih zidanih neogotičkih svodova u zapadnom dijelu crkve i zamjena svodovima od drvenih nosača iste geometrije;
- ojačanje unutrašnjih kontrafora (poprečnih zidova između kapela) zapadnog dijela crkve tankostjenim AB oblogama na mjestima gdje nema zidnih slika te njihovo temeljenje i sidrenje putem geotehničih sidara i povezivanje s krovnim vijencem i konstrukcijom ispod krovišta;
- ukrućenje crkve u razini krovnog vijenca izvedbom spregnute međukatne konstrukcije od predgotovljenih ploča povezanih monolitnom pločom u zapadnom dijelu crkve te drvenim grednicima s čeličnim zategama u istočnom dijelu crkve (iznad svetišta);
- zamjenu drvenog krovišta novim od lameliranih nosača te injektiranje i fugiranje ziđa;
- ojačanje pojedinih zidova armiranom žbukom i karbonskim tkaninama na mjestu pukotina;
- povezivanje elemenata nosive konstrukcije zategama i karbonskom užadi;
- pridržanje zvonika kroz prve tri etaže povezivanjem s međukatnom konstrukcijom samostana preko armiranih veznih greda;
- ojačanje zidova s unutarnje strane armiranom žbukom i karbonskim tkaninama obostrano te injektiranje i fugiranje ziđa;
- skidanje, popravak i montaža drvenog krovišta kape zvonika te novi pokrov bakrenim limom;
- u samostanskim krilima uklonjen je dio jako oštećenih svodova u nivu 2. kata, sanirani su ostali svodovi FRCM sustavom;
- zidovi 1. i 2. kata koji nemaju kontinuitet od temelja zamjenjeni su AB visokostjenim nosačima i laganim pregradama;
- na uzdužnim zidovima hodnika izvedena je obloga od visokovrijednih mortova, armiranih i vezanih za zidane zidove preko čeličnih moždanika - sve u debljini postojećeg zida;
- izvedeno je injektiranje, fugiranje te izvedba armirane žbuke na oštećenim zidovima;
- prezidavanje zida južnog pročelja samostana te ugradnja vertikalnih serklaža;
- ukrućivanje zgrade u horizontalnom smislu izvedbom ukrućujućih tankostjenih ploča i novih međukatnih ploča;
- zamjena drvenog krovišta novim od lameliranih nosača - korigirana visina sljemena krovišta prema izvornom stanju;
- kameni portali soba su demontirani i ponovo ugrađeni te restaurirani;
- prostori su prilagođeni suvremenim potrebama: ugrađeno je dizalo, izveden spoj potkrovlja samostana s krovištem crkve, sobe samostana dobile su sanitarni čvor, osuvremenjeni su tehnički prostori,
- rekonstruirano je sjeverno krilo uz crkvu, koje je bilo srušeno u II. svjetskom ratu te ponovno izgrađeno;
- u potpunosti je obnovljeno - žbukano i bojano pročelje crkve i samostana, sa svim pratećim restauratorskim radovima;
- uređen je interijer, a vitraji su kompletno obnovljeni;
- u prostoru crkve, podnožju zvonika s okolnim prostorima i posebno unutar sakristije (nekadašnje kapitularne dvorane) prezentiran je gotički sloj;
- unutar samostana preostaju još samo manji završni radovi kao i restauriranje sjevernog portala crkve, istočnog portala samostana, dovršetak restauratorskih radova u refektoriju te restauratorska obnova interijera kapele sv. Franje unutar samostana;
- po okončanju građevinskih radova u crkvu je vraćen crkveni namještaj i drveni glavni oltar s restauriranom oltarnom slikom Celestina Medovića;
- šest drvenih bočnih oltara zasada nije vraćeno, uređeni su njihovi kameni stipesi i menze, a povrat je planiran postupno, ovisno o dinamici potrebnih konzervatorsko-restauratorskih radova na njima;
- započeli su radovi cjelovite obnove orgulja, instrumentalni ustroj orgulja u cijelosti je demontiran i obnavlja se u Radionici Škrabl u Rogaškoj Slatini, dok je konzervatorsko-restauratorske radove na kućištu orgulja, koje je ostalo na pjevalištu, preuzeo Hrvatski restauratorski zavod.
Vrijeme provedbe obnove: hitne mjere od listopada 2020., a konstrukcijska i kasnije cjelovita obnova od lipnja 2021. do listopada 2024.
Projektant: FORETIĆ I SINOVI d.o.o.,
Izvođač: SPEGRA INŽENJERING d.o.o.
Konzervatorski nadzor Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode: Jasna Šćavničar Ivković, dipl.ing.arh., Stela Cvetnić-Radić, dipl.pov.umj., Antonia Matković Šerić, mag.art.
Primjeri 3D dokumentacije graditeljske baštine oštećene u potresu
.JPG)
.JPG)
.JPG)
