Današnja zgrada uprave Hrvatskog restauratorskog zavoda u Grškovićevoj 23 sagrađena je oko 1780. godine kao ljetnikovac zagrebačkog biskupa Josipa Galjufa. Zaštićena je kao pojedinačno kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-497.
Riječ je o arhitektonski najkvalitetnije sačuvanoj zgradi s početka zadnje četvrtine 18. stoljeća u Zagrebu koju odlikuju jasne oznake baroknog klasicizma. Smještena je u povijesnoj urbanoj cjelini grada Zagreba te se ističe kao jedan od najvažnijih primjera ladanjske arhitekture u Hrvatskoj.
U vrijeme gradnje zvana je „zidanicom“ jer je bila jedini zidani objekt na širem području današnje Šalate. Gospodarske zgrade smještene južno od ljetnikovca srušene su, a veliki biskupski posjed s vinogradima je rasparceliran i izgrađen u 20. stoljeću.
Financiranje obnove:
Ukupna vrijednost obnove iznosi
939.608,83 eura:
- Fond solidarnosti Europske unije = 809.974,79 eura,
- vlastita sredstva viška prihoda = 129.634,04 eura.
Oštećenja:
- uslijed potresa došlo je do rušenja zabatnih završetaka sjevernog i južnog pročelnog zida,
- srušeni su trokutasti završetci zidova uključujući horizontalni završni vijenac, a prilikom njihova rušenja srušeni su i zidani trjemovi pred ulazima, sjeverni u cijelosti a južni djelomice te mu je prijetilo daljnje urušavanje,
- na istočnom i zapadnom zidu centralnog prostora javile su pukotine širine 3-5 cm koje su indicirale pomak zidova sjevernog i južnog pročelja prema van,
- pukotine su bile i na unutarnjim i vanjskim licima zidova,
- zbog pomaka zidova, svod iznad središnjeg prostora pretrpio je velika oštećenja, a najveće pukotine bile su vidljive u uglovima i na njegovoj južnoj četvrtini.
Ključni zahvati obnove - hitne mjere i cjelovita obnova:
- putem hitnih mjera zaštite zbog značajnih oštećenja do kojih je došlo, a posebno zbog toga što su se u Zagrebu i nakon potresa 22. ožujka nastavili manji potresi, odlučeno je da se svod hitno podupre kako bi se spriječilo širenje pukotina i eventualno urušavanje dijelova svoda,
- podupiranje je izvedeno drvenim ukrižanim gredama oslonjenim na stupove cijevne skele, a stupovi su se oslonili na pod galerije koji je u prizemlju poduprt,
- potkrovlje je bilo privremeno zaštićeno folijom postavljenom na potkonstrukciju na mjestima urušenih zabata.
- Konstruktivna obnova zgrade uključivala je:
→ rekonstrukcije zabata pri čemu su izvedeni armiranobetonski vertikalni, horizontalni i kosi serklaži,
→ zabat i serklaži ukrućeni su u uglovima čeličnim kosnicima od kvadratnih šupljih profila,
→ krovna konstrukcija nad centralnim dijelom ukrućena je dvosmjernim dijagonalama u po tri polja sa svake strane, koje su ugrađene s donje strane rogova,
→ pukotine u zidovima i na svodu se injektiranju, a potom se preko njih ugrađuju ukrižana čelična sidra,
→ u zoni iznad prozora na katu galerije izveden je prsten koji povezuje u potresu odvojene zidove - izveden je dugačkim štapnim sidrima, po dva sidra u debljini svakog zida,
→ iznad donjeg vijenca pročelja, a ispod zaključnog vijenca, izvana na licu zidova izvedena je obujmica od karbonskih traka,
→ u podgledu na cijeloj površini svoda i s gornje strane u zoni iznad peta svoda, ugrađene su alkalootporne mreže od staklenih vlakana,
→ konstrukcija poda galerije izvodi se potpuno nova, kao spregnuta čelično-betonska konstrukcija,
→ rekonstrukcija trijemova sa sanacijom i rekonstrukcijom postojećih zatega.
Provedba radova: 4. studenog 2020. do 15. prosinca 2021. godine
Arhitektura: Hrvatski restauratorski zavod
Konstrukcija: Intrados projekt d.o.o.
Gromobran - Elektroflumen d.o.o.
Izvođač: Ing-grad d.o.o. Zagreb, Kalinovica 3
Stručni nadzor: Hrvatski restauratorski zavod i Intrados projekt d.o.o.
Konzervatorski nadzor: Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Luka Margetić
FOTOGRAFIJE U OBNOVI I PROVOĐENJU MJERA
FOTOGRAFIJE NEPOSREDNO NAKON POTRESA

Primjeri 3D dokumentacije graditeljske baštine oštećene u potresu