Za programe časopisa i elektroničkih publikacija na Javni poziv za 2025. godinu prijavljeno je 67 programa i to 21 za elektroničke publikacije te 46 za časopise. Sve prijave koje su udovoljile formalnim kriterijima i za koje je dostavljena potpuna dokumentacija razmotrilo je Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, a na temelju njihovog prijedloga donesena je odluka o dodjeli potpora za programe
32 časopisa i 17 elektroničkih publikacija u ukupnom iznosu od
407.686,68 eura. Ako se tome pribroje trogodišnji programi časopisa i elektroničkih publikacija odobreni 2023. godine, odnosno oni koji u 2025. godini ulaze u treću godinu financiranja, ukupan iznos odobren za časopise i elektroničke publikacije za 2025. godinu iznosi
589.498,60 eura. Povećanje u odnosu na sredstva odobrena za časopise i manifestacije u odnosu na prethodnu godinu iznosi
gotovo 45%
Trogodišnji programi:
| |
Prijavitelj |
Program |
Odobreno 2023.-2025. |
Odobreno za 2025. |
| 1 |
Corto Literary d.o.o. |
Croatian Literature |
15.926,73 EUR / 120.000,00 HRK |
5.308,91 EUR |
| 2 |
Društvo hrvatskih književnika |
Časopisi DHK |
103.523,79 EUR /780.000,00 HRK |
34.507,93 EUR |
| 3 |
Hrvatsko društvo pisaca |
Časopisi HDP-a |
103.523,79 EUR /780.000,00 HRK |
34.507,93 EUR |
| 4 |
Hrvatsko filološko društvo |
Književna smotra |
23.890,11 EUR / 180.000,00 HRK |
nije potpisan ugovor |
| 5 |
Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva |
Kulturpunkt.hr / Hrvatska suvremena umjetnost i kultura |
11.945,04 EUR / 90.000,00 HRK |
3.981,68 EUR |
| 6 |
Matica hrvatska |
Vijenac, Kolo i Hrvatska revija |
286.681,26 EUR/2.160.000,00 HRK |
95.560,42 EUR |
| 7 |
Udruga za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost - Vizkultura |
Vizkultura.hr |
11.945,04 EUR / 90.000,00 HRK |
3.981,68 EUR |
| 8 |
Umjetnička organizacija "Artikulacije" |
Artikulacije - časopis za čitanje |
23.890,11 EUR /180.000,00 HRK |
7.963,37 EUR |
| |
|
|
|
185.811,92 € |
Prema ugovorima o korištenju sredstava Ministarstva nakladnici časopisa i elektroničkih publikacija
dužni su najmanje 50% odobrenih sredstava utrošiti na honorare domaćim autorima, uključujući prevoditelje i ilustratore, odnosno dizajnere, što znači da se i prilikom odobravanja sredstava posebna pozornost posvećuje ugovorenoj visini honorara i njihovoj usklađenosti s preporučenim tarifama navedenima na mrežnim stranicama strukovnih udruga s područja književnosti: Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Hrvatskog društva pisaca te Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela.
Iz proteklog izvještajnog razdoblja upravo se obaveza plaćanja autorskih honorara pokazala kao problematična, ali očekujemo da će nakladnici u 2025. godini o ovom kriteriju i obavezi voditi računa od početka novog izvještajnog razdoblja.
Podsjećamo, časopisi i periodičke elektroničke publikacije vrlo su važni u očuvanju i promicanju književne, jezične i kulturne baštine, stoga treba osigurati njihovo objavljivanje i široku dostupnost, što Ministarstvo kulture i medija postiže posebnim mjerama. Prednost pri uvrštavanju u program sufinanciranja javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske imaju časopisi i periodičke elektroničke publikacije koje svojom programskom orijentacijom pripadaju užem području kulture i umjetnosti, odnosno kontinuirano prate i obogaćuju hrvatsku kulturu.
Potpora je usmjerena na časopise i elektroničke publikacije:
- s većinskim kulturnim sadržajem,
- visoke kreativno-umjetničke vrijednosti
- visoke jezične i estetske razine,
- sadržajno profilirane,
- aktualne i recentne,
- koji imaju općepriznato kulturološko značenje.
Kriteriji za vrednovanje programa časopisa i elektroničkih publikacija su:
- programska profiliranost,
- kontinuiranost objavljivanja,
- aktualnost, selektivnost, relevantnost i kritičnost,
- koncepcijska ujednačenost,
- likovno-grafičko oblikovanje i izvedba,
- regionalna zastupljenost,
- kompetentni autori koji su stručnjaci za pojedina područja,
- sadržaji proizvedeni posebno za potrebe časopisa/elektroničkih publikacija (veći udio originalnih sadržaja u odnosu na one preuzete iz drugih izvora i medija),
- kvalitetan redakcijski i urednički tim koji bira, kreira i objavljuje sadržaje,
- mreža vanjskih suradnika (domaćih i stranih autora, prevoditelja, stručnjaka, novinara, recenzenata i sl.),
Posebni kriteriji za elektroničke publikacije su:
- poslovanje u skladu sa Zakonom o elektroničkim medijima (NN, 84/11, 94/13 i 136/13)
- tehnološka razvijenost u skladu s novim tehnologijama
- podatkovni formati pogodni za daljnju legalnu i slobodnu distribuciju sadržaja
- trajna, besplatna dostupnost sadržaja (arhiv/baza podataka)
- neće se financirati elektroničke publikacije čija je osnovna funkcija promidžba rada njihova osnivača.
Tijekom vrednovanja programa ocjenjuje se opravdanost naznačenih troškova u odnosu na predviđene aktivnosti, kao i realnost visine navedenih troškova.
Prihvatljivi
izravni troškovi su:
- autorski i prevoditeljski honorari (najmanje 50% odobrenih sredstava)
- urednički honorari (godišnje ne smiju iznositi više od autorskih honorara)
- troškovi lekture i korekture
- ostali honorari (obvezno specificirati)
- dizajn
- grafička priprema i oblikovanje
- tisak časopisa
- distribucija i promidžba s ciljem povećanja prodaje i broja pretplatnika
- održavanje web servera (za elektroničke publikacije)
- programska podrška (za elektroničke publikacije)
- troškovi prostora na serveru/hostinga (za elektroničke publikacije).
Prihvatljivi
neizravni troškovi su:
- najviše 10 % odobrenog iznosa može biti utrošeno za režijske troškove redakcije časopisa;
- najviše 20 % odobrenog iznosa može biti utrošeno na plaće stalno zaposlenih djelatnika redakcije časopisa.
