Foto © Boris Ščitar i MKM
13. studenog 2024. - „Razvija li poticanje čitanja od najranije dobi predjezične i govorne vještine?“ važna je tema o kojoj se govorilo na okruglom stolu koji je Ministarstvo kulture i medija organiziralo u okviru predstavljanja nacionalnog programa Rođeni za čitanje na najvećem hrvatskom sajmu knjiga Interliberu na Zagrebačkom velesajmu. Povodom podataka kako se iz godine u godinu povećava broj odgode upisa djece u prvi razred osnovne škole okrugli je stol organiziran kako bi se program Rođeni za čitanje predstavio i kao jedna od važnih mjera prevencije. Razgovaralo se o utjecaju prekomjernog korištenja ekrana na predgovorni razvoj, o iskustvima provedbe programa Rođeni za čitanje u pedijatrijskim ordinacijama te iskustvima logopeda i psihologa.
Idejna začetnica programa
Rođeni za čitanje u Hrvatskoj
Marija Radonić poručila je kako je cilj programa učiniti okruženje u kojem bi dijete odraslo s ljubavi prema knjizi, a ne kako se često pogrešno misli da ono što ranije nauči čitati i pisati. „Misija je programa promidžba pismenosti, da kroz poticanje čitanja djeci od najranije dobi postane standardnim dijelom preventivnih programa u pedijatriji i na taj način dio javnozdravstvenih mjera u očuvanju zdravlja djece“, istaknula je pedijatrica Radonić te dodala kako je čitanje od najranije dobi u interaktivnom odnosu djeteta i onog koji mu čita iznimno važno upravo u prve tri godine života kada se još uvijek oblikuje dječji mozak. Upozorila je kako već sada svjedočimo nizu iskustava i dokaza o negativnom utjecaju izloženosti ekranima u toj dobi, a ponajviše su to teškoće komunikacije uz slabiji razvoj govora.
Voditeljica Nacionalne strategije poticanja čitanja u Ministarstvu kulture i medija
Maja Zrnčić predstavila je aktivnosti koje se poduzimaju za poticanje čitanja od najranije dobi, a koje počinju tiskanjem slikovnica za različite predškolske dobi koje pedijatri u ordinacijama, uz educiranje roditelja o važnosti čitanja, poklanjaju djeci nakon pregleda. „Od 243 pedijatrijske ordinacije, u 80 gradova, u 190 smo dostavili slikovnice, što je otprilike 80 posto i velik napredak u samo dvije godine. Nema grada koji ima pedijatrijsku ordinaciju, a da barem jedan pedijatar ne sudjeluje u projektu“, rekla je Zrnčić te podsjetila kako se slikovnice tiskaju za svu djecu, otprilike 33 tisuće beba, pa su tako u 2023. i 2024. godini tiskane slikovnice „Bebe su super“ (38 500) i „Moj medo“ (36 000), a ovih dana iz tiska izlazi treća slikovnica za dob djece od 3 do 5 godina „Što sve danas moram napraviti?“.
Podsjetivši na porazne podatke kako posljednje dvije godine više od 4000 djece dobije odgodu upisa u prvi razred osnovne škole zbog emocionalne nezrelosti ili teškoća u čitanju i pisanju, specijalistica epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo
Dijana Mayer nazvala je novom epidemijom ovisnost o ekranima, mobitelima i društvenim mrežama, koje s roditelja prelaze na dijete jer djeca imitiraju svoje roditelje. Upozorila je da je postalo „normalno i prihvatljivo“ da djeca provode dva sata dnevno pred ekranom, ali da to uključuje i mobitel i televizor i računalo te dodala da roditelje treba educirati o tome što dijete može u dobi od godinu, dvije ili tri.
Voditeljica Vijeća studija logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu dr. sc.
Mirjana Lenček upozorila je da čitanje i pisanje treba vježbati znatno prije polaska djece u školu. „Znakove odstupanja možemo vidjeti već s 3, 4 i 5 godina“, istaknula je dodavši da je u pripremi test kojim se nastoji otkriti rane znakove disleksije. Članica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju Lidija Ptujec izrazila je zadovoljstvo što je Program omogućio da se lakše pristupi roditeljima i uputi ih se u važnost čitanja od najranije dobi na njima razumljiv način.
Profesorica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc.
Gordana Keresteš istaknula je da rano čitanje i poticanje čitanja promovira mentalno zdravlje. „Rani odnos odraslih prema čitanju i kako ga prenose djeci utječu na to kako će djeca percipirati čitanje. Čitanjem ih ne učimo samo informacijama već i odnosima prema drugim ljudima i regulaciji vlastitih emocija. Program vidim kao univerzalni preventivni program koji potiče zdrav emocionalni razvoj, smanjuje usamljenost i prevenira mentalne bolesti“, rekla je.
Nakon okruglog stola prikazana je i dječja „kamišibaj“ predstava
Moj medo, jedna od dvije predstave za bebe koja se prikazuje svakog dana za vrijeme trajanja Interlibera.
Za vrijeme trajanja 46. izdanja INTERLIBERA roditelji i skrbnici te svi zainteresirani moći će razgovarati s pedijatrima o dobrobitima čitanja u programu „Pitamo i čitamo“, a u subotu i nedjelju, 16. i 17. studenog, od 15.00 do 16.00 sati za djecu od 3 do 7 godina održat će se likovna radionica „Tko živi u knjigama?“, koju će voditi ilustratorica Ana Žaja Petrak.
Podsjećamo, program na nacionalnoj razini provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske, uz podršku Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju i Hrvatskog pedijatrijskog društva. Provodi se kao mjera Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja, koji je hrvatska Vlada usvojila 2020. godine s ciljem poticanja međusektorskog povezivanja i suradnje svih institucionalnih i izvaninstitucionalnih sudionika na području poticanja čitanja.
Pisane vijesti
