30. listopada 2024. - U organizaciji Ministarstva kulture i medija i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo otvorena je konferencija „Lessons learned through structural renovation of built heritage after earthquakes - Iskustva obnove graditeljske baštine nakon potresa“ čiji se dvodnevni program održava 30. i 31. listopada 2024. u Zagrebu i Petrinji. U uvodnom dijelu konferencije sudionicima su se obratili ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornog planiranja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Nakon provedbe i nadzora obnove četiristotinjak zgrada zaštićenih kao nepokretna kulturna dobra kroz hitne mjere zaštite i projekte konstrukcijske obnove, u samo četiri godine nakon potresa, namjera je naših stručnjaka podijeliti znanja i iskustva koja su navedenim procesima stekli te proširiti stručnu raspravu o budućnosti potresnog ojačanja povijesnih građevina u Hrvatskoj i naglasiti interdisciplinarnu prirodu procesa provedbe žurnih mjera i obnove koji se može koristiti kao model za slične krizne situacije.
Konferencija je okupila hrvatske i međunarodne stručnjake koji su sudjelovali u procesu obnove: predstavnike Međunarodnog stručnog savjetodavnog povjerenstva za obnovu graditeljske baštine na području pogođenom potresom (koje je odlukom ministrice osnovano nekoliko mjeseci nakon petrinjskog potresa), građevinske inženjere, arhitekte, konzervatore i povjesničare umjetnosti, predstavnike resornih ministarstava i međunarodnih organizacija koje su stručno ili financijski pomagale u procesu obnove, od predstavnika Europske komisije i UNESCO-a, preko ALIPH-a i ICCROM-a, do Svjetske banke i drugih.
U svom obraćanju na otvorenju skupa ministrica Obuljen Koržinek izrazila je veliku zahvalnost svim stručnjacima, konzervatorima, inženjerima, arhitektima, izvođačima, pripadnicima Plavih kaciga i HGSS-a i svima koji su od prvog dana nakon potresa pridonijeli zahtjevnom i složenom procesu obnove, od popisa i procjene šteta, preko evakuacija i žurnih mjera do planiranja, financiranja i danas već završnih radova. Posebno je zahvalila predstavnicima međunarodnih organizacija i udruga, koji su od samog početka ponudili svoju pomoć, koja nam je u tom trenutku bila iznimno važna, s obzirom na tešku krizu uzrokovanu pandemijom COVID-a, u kojoj je gospodarstvo zaustavljeno i nije postojala jasna perspektiva o sredstvima za obnovu. Dodala je kako su, s obzirom na zatvaranje granica pojedinih županija, država i nemogućnost mobilnosti radne snage, sve aktivnosti na popisima šteta, procjenama, raščišćavanju građevina te provođenju hitnih mjera stabilizacija bile znatno otežane. Podsjetila je i koliko je bilo važno iskustvo i transfer znanja naših konzervatora u zaštiti i obnovi kulturne baštine tijekom i nakon Domovinskog rata, ne samo u popisu i procjeni ratnih šteta nego i u metodologiji obnove središta Petrinje za što je uzor bila obnova kulturnopovijesnog centra Vukovara. Posebno je istaknula napore kolega u Konzervatorskom odjelu u Sisku i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.
Naglasivši iznimnu važnost pomoći Fonda solidarnosti Europske unije, bez čijih sredstava ne bi bilo moguće obnoviti toliku količinu stradalih zgrada, ministrica je posebno istaknula kako je Hrvatska prvi put u povijesti dobila mogućnost produljenja korištenja Fonda solidarnosti za Grad Zagreb: „Upravo zato što smo imali specifičan slučaj dviju katastrofa koje su pogodile isto područje unutar godinu dana i masovne progresivne štete na graditeljskoj baštini“. Napomenula je i da su neke progresivne štete obnovu vratile „nekoliko koraka unazad“ jer je za neke zgrade trebalo iznova izraditi dokumentaciju šteta i ponovno projektirati obnovu.
Predstavila je također modele i postupke obnove koje je Ministarstvo provelo nakon potresa u Zagrebu i u Petrinji istaknuvši da je konstrukcijska obnova pri kraju te da Hrvatska sada može pomoći i drugim zemljama u situacijama katastrofe. Podsjetila je također da je Ministarstvo kulture i medija preuzelo odgovornost za kompletnu državnu imovinu u kulturnopovijesnim cjelinama, sve zgrade grada Zagreba, upravne zgrade, zgrade kulturne namjene koje su bile oštećene, sva ministarstva, sve zgrade HAZU-a, centar Petrinje, što je ukupno oko 400 zgrada, među kojima su najzahtjevnija kulturna dobra.
„Približavamo se kraju konstrukcijske obnove, većina je zgrada završena što se tiče Ministarstva te ostaje završiti najsloženije projekte“, najavila je na kraju ministrica zahvalivši još jednom svim stručnjacima koji su sudjelovali u tom generacijskom poduhvatu i pokazali visoku kvalitetu svoje stručnosti, ali i brzinu u odlučivanju i provedbi te sposobnost vođenja interdisciplinarnog procesa obnove. Ministrica je izrazila nadu da putem suradnje s međunarodnim organizacijama omogućimo transfer znanja u slučaju da se to dogodi i drugima.
U svom obraćanju na otvorenju konferencije potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić također je istaknuo kako je konstrukcijska obnova zgrada javne namjene završena. „Nema škole ili fakulteta na tom području koji nisu ušli u obnovu. To pokazuje snagu hrvatske administracije, izvođača i drugih u protekle četiri godine“, poručio je Bačić. Što se tiče obnove privatne imovine, Bačić je istaknuo da Ministarstvo sada „vlada tom obnovom“ te da plan obnove predviđa završetak obnove privatne imovine do kraja 2030. S tim u svezi podsjetio je kako nikad nije bilo niti će biti ministra ili ministrice kulture koji će u svom resoru u mandatu od nekoliko godina sudjelovati u obnovi 400 zgrada kulturne baštine. „Sretni smo što iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, ministrica Obuljen Koržinek i ja svjedočimo završenim procesima obnove, što nas doista ispunjava jer svjedočimo povijesnoj obnovi“, zaključio je potpredsjednik Vlade Bačić.
U jutarnjim satima sudionici konferencije sudjelovali su u obilasku primjera obnove oštećenih zgrada zaštićenih kao kulturna dobra. U obilasku zagrebačke katedrale ministrici kulture i medija Obuljen Koržinek i njezinim suradnicima pridružili su se voditelj Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo i projektant obnove dr. sc. Josip Atalić, projektant Mario Todorić te glavni revident projekta Milan Crnogorac, dok su radove na Hrvatskom glazbenom zavodu predstavili glavni projektant Roman Šilje te projektant konstrukcije Juraj Pojatina. Sudionici konferencije 31. listopada sudjelovat će u obilasku zgrada u zaštićenoj kulturnopovijesnoj cjelini Siska i Petrinje.
Više o programu konferencije potražite na
poveznici.
Pisane vijesti
