U riječkoj Gradskoj knjižnici otvoren Mjesec hrvatske knjige – a zgrada Sveučilišne knjižnice kreće u energetsku obnovu

Foto: Gradska knjižnica Rijeka i MKM

15. listopada 2024. - U novoj zgradi riječke Gradske knjižnice, unutar obnovljenog kompleksa industrijske baštine, nekadašnje Tvornice Rikard Benčić, svečano je obilježen početak manifestacije Mjeseca hrvatske knjige. Ovogodišnja tema „Slova stvaraju riječ, a riječi priču“ naglašava važnost pripovijedanja i usmene književnosti, razvoja navike čitanja i sposobnosti slušanja, a odvija se u svjetlu dviju važnih književnih obljetnica - 150. rođenja legendarne hrvatske književnice, autorice omiljenih priča generacija čitatelja Ivane Brlić-Mažuranić i 500. obljetnice smrti oca hrvatske književnosti Marka Marulića.

Otvarajući manifestaciju, izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek zahvalila je na snažnom angažmanu suradnički raspoloženoj zajednici okupljenoj oko knjiga od knjižničara, preko književnika do nakladnika i svih ostalih dionika koji u Mjesecu hrvatske knjige promiču hrvatsku pisanu riječ, a time i hrvatsku kulturu. Ministrica je izrazila zadovoljstvo što se otvorenje održava u još jednoj obnovljenoj zgradi, revitaliziranoj za narodnu knjižnicu, otvorenoj u 2023. godini, koja je, zahvaljujući sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, uz Dječju kuću i Muzej moderne umjetnosti, zapušteni kompleks Tvornice Rikard Benčić preobrazila u žilu kucavicu gradske kulture.
 
Podsjetila je kako su od 2016. godine otvorene, obnovljene i proširene 23 knjižnice, od kojih četiri velike županijske matične knjižnice (u Rijeci, Varaždinu, Požegi i Vinkovcima), i osigurano 19 bibliobusa kako bi knjiga doprla do svih građana Hrvatske. „S više od 3,3 milijuna eura podupiremo programe potpore izdavanju knjiga, poticanja književnog stvaralaštva, književnih manifestacija i književnih programa u knjižarama u 2024. godini“, rekla je ministrica te dodala kako Ministarstvo podržava brojne oblike promicanja kulture čitanja, od osuvremenjivanja postojećih mjera podrške nakladničkom sektoru putem dodjele potpora knjizi i otkupa knjiga za knjižnice po novom modelu, preko mjera zaštite autorskih prava povećanjem sredstava za isplatu naknada na temelju prava javne posudbe i stimulacija za poticanje književnog stvaralaštva do mjera potpora organizatorima književnih manifestacija, sajmova, tribina, festivala u zemlji i inozemstvu.
 
Usto, podsjetila je i da ove godine Ministarstvo kulture i medija sufinancira 499 programa u ukupnom iznosu od 2,69 milijuna eura (2,693.754 eura) za daljnji razvoj knjižničnih aktivnosti i poticanje čitanja, što predstavlja povećanje za više od 9 % u odnosu na prošlu godinu i pokazuje da se važnost knjižničnih aktivnosti smatra prioritetnim faktorom u kulturi i obrazovanju. Istaknula je i novi program Razvoj čitateljske publike u narodnim knjižnicama koji će se financirati putem aktualnog Javnog poziva za predlaganje programa koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu, a kojim će se promicati kultura čitanja vrijednih knjiga u narodnim knjižnicama, pribavljenih putem Programa otkupa knjiga za narodne knjižnice na temelju popisa A i B.
 
Uz ministricu okupljenima su se obratili riječki gradonačelnik Marko Filipović, zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić, predsjednica programskog i organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige Maja Bodiš te ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković.
 
Više o programu Mjeseca hrvatske knjige na poveznici.
 
Ministrica je tom prilikom u dvorištu art-kvarta „Benčić“, uz čestitke organizatorima, Muzeju grada Splita i domaćinu Muzeju grada Rijeke, otvorila izložbu „Otac hrvatske književnosti u Rijeci: Marko Marulić i Split - zajedničkih 500 godina“ ističući kako od samog početka ove godine, točno na datum njegove smrti 5. siječnja, kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila Godinu Marka Marulića u povodu 500. obljetnice njegove smrti, brojnim programima tijekom cijele godine odajemo počast i zahvalnost za neprocjenjivo naslijeđe oca hrvatske književnosti.  Istaknula je kako Ministarstvo kulture i medija u Godini Marka Marulića daje potporu i financira programe koje su organizirale brojne ustanove u kulturi diljem Hrvatske te podsjetila da je upravo u ovoj godini donesen i Zakon o hrvatskom jeziku.
 
Nakon otvorenja Mjeseca hrvatske knjige ministrica Obuljen Koržinek obišla je i riječku Sveučilišnu knjižnicu Sveučilišta u Rijeci, smještenu u zgradi izgrađenoj 1887. godine u najužem centru zaštićene urbanističke cjeline Rijeke, te zajedno s ravnateljicom knjižnice Leom Lazzarich i rektoricom riječkog sveučilišta Snježanom Prijić Samaržija predstavila projekt energetske obnove za koju je Ministarstvo kulture i medija putem poziva u okviru NPOO-a  osiguralo gotovo 3,6 milijuna eura.
 
Podsjetivši kako se od ukupne količine zgrada u cijeloj Hrvatskoj čak 13 % njih nalazi u kulturnopovijesnim cjelinama, istaknula je da je od samog početka mandata željela promijeniti paradigmu da se ne bježi iz povijesnih zgrada zato što se ne mogu energetski prilagoditi suvremenim potrebama. Naglasila je da je energetska obnova tog riječkog kulturnog dobra jedan od 43 projekata istog tipa te da je riječ o pozamašnoj investiciji za koju je Ministarstvo osiguralo europska sredstva. „To je jedan od većih projekata na ovom natječaju. Sada veliki i reprezentativni prostori kreću u obnovu i bit će potpuno prilagođeni suvremenim potrebama. Bit će puno rentabilniji za korištenje i pružat će kvalitetnije uvjete za rad“, istaknula je ministrica izražavajući zadovoljstvo što se tim ulaganjima osiguravaju suvremeni uvjeti rada studentima i knjižničarima u korištenju i očuvanju vrijednog knjižnog, arhivskog i drugog gradiva, među ostalim i neprocjenjivog glagoljaškog blaga, ne samo riječkog sveučilišta nego i hrvatske kulturne baštine u cjelini. Radovi na energetskoj obnovi podrazumijevat će sanaciju ovojnice, sustava grijanja i rasvjete, uz izgradnju fotonaponske elektrane, a  energetski će se obnoviti 5.359 m2 građevinske površine i postići ušteda u godišnjoj potrošnji primarne energije od 77,4 %.

 

Pisane vijesti