Foto: HINA
Istaknuo je kako će obnova i novi postav omogućiti muzeju da na suvremen način promiče hrvatsku kulturnu i prirodoslovnu baštinu, što je cilj svih projekata obnove nakon potresa kojima se baština obnavlja bez gubljenja svojstava i vrijednosti kulturnih dobara, a istodobno se sigurnosno, protupotresno ojačava i revitalizira, odnosno prilagođava suvremenom obavljanju djelatnosti ustanova u kulturi. Važnim je naglasio kako je Vlada putem Ministarstva kulture i medija preuzela obnovu svih gradskih ustanova u kulturi, od muzeja, preko kazališta, svih sakralnih objekata, ali i ureda gradske uprave na području grada Zagreba. Predsjednik Vlade podsjetio je kako je na Gornjem gradu, uz Hrvatski prirodoslovni muzej, već završena obnova crkve svetog Marka, kao i Galerije Klovićevi dvori, u kojoj ni tijekom obnove nisu obustavljeni programi. Podsjetio je i kako se u duhu revitalizacije i osuvremenjivanja obnavlja Hrvatski povijesni muzej i to na svojoj povijesnoj lokaciji u palači u Matoševoj i novoj adresi bivše zgrade Hrvatskog meteorološkog zavoda, zatim Atelijer Meštrović i Hrvatski muzej naivne umjetnosti, koji je napokon dobio svoju zgradu, primjeren prostor za svoju bogatu zbirku. Dosad je za obnovu kulturne baštine ugovoreno više od 1,1 milijardi eura iz Fonda solidarnosti i NPOO-a za 155 projekata u gradu Zagrebu, a obnova katedrale i nastavak obnove ostalih sakralnih objekata financira se sredstvima državnog proračuna.
Istaknuvši da je to prvi obnovljeni muzej koji se otvara na Gornjem gradu, predsjednik Plenković podsjetio je kako putem Ministarstva kulture i medija Vlada samo na Gornjem gradu obnavlja dvadesetak najvrjednijih spomenika kulture javne namjene (muzeja, palača, znanstvenih i obrazovnih ustanova). „U sljedećoj godini očekuje nas završetak radova, a zatim i otvorenje dvaju nacionalnih muzeja na Gornjem gradu: Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti i Atelijera Meštrović“, najavio je te podsjetio kako je Galerija Klovićevi dvori završila svoj dio obnove bez obustavljanja rada. Predsjednik Vlade istaknuo je i najzahtjevniju obnovu dviju zgrada u kojima će djelovati Hrvatski povijesni muzej: palaču Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch i bivšu zgradu DHMZ-a, koju je Vlada dodijelila muzeju kako bi napokon dobio odgovarajući prostor i otvorio stalni postav koji čekamo trideset godina. Također je podsjetio da je na zgradi Sabora pokrenuta obnova, dok je crkva sv. Marka već obnovljena. Podsjetio je i na iznimno zahtjevnu obnovu crkve sv. Katarine te vrijednih palača u Opatičkoj ulici, u kojima je smješten HAZU i Hrvatski institut za povijest, kao i palače Pongraz u Visokoj ulici te zgrada Staroslavenskog instituta, zgrada Državnog arhiva u Zagrebu i mnogih drugih.
Potres je ostavio ogromne posljedice, ocijenio je premijer, međutim ono što će niknuti nakon potresa, sve što je vezano uz našu kulturnu baštinu, imat će protupotresnu snagu, a što se tiče uređenja, naglasio je, bit ćemo ponosni i na Hrvatski restauratorski zavod i na Muzej za umjetnost i obrt i na Umjetnički paviljon, na Mimaru, na Muzej moderne umjetnosti, zgradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, uključujući palaču u kojoj je sjedište Akademije, kao i na Gliptoteku i Muzej arhitekture. U svom govoru Plenković je spomenuo da će se izgraditi i druga scena Hrvatskog narodnog kazališta, koja je, kako je rekao, u odmakloj fazi u odnosu na veljaču, kada je obišao gradilište zajedno s ministricom Obuljen Koržinek.
Čestitavši svima koji su sudjelovali u obnovi i dogradnji Gornjogradske palače Amadeo, kao i u realizaciji novog stalnog postava jednog od najomiljenijih zagrebačkih muzeja, posebno za djecu i mlade zbog njegove vrijedne građe i edukativnog postava, predsjednik Plenković uputio je iskrene želje za uspješan nastavak rada i provedbu budućih projekata u novom, osuvremenjenom prostoru.
Novoobnovljene prostore i novi stalni postav HPM-a u zaštićenom kulturnom dobru Palači Amadeo, uz predsjednika Vlade, razgledali su i potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, a okupljenima su se obratili i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević te ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović.
Podsjećamo, obnova ovog muzeja bila je specifična jer su sredstva bila odobrena prije potresa i to putem projekta „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja - novi Hrvatski prirodoslovni muzej“ sufinancirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj (9,9 milijuna eura), za koji su partneri Grad Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba izdvojili 5,8 milijuna eura. Potres je u ožujku 2020. godine Muzeju nanio dodatne štete, zato je Vlada odobrila sredstva iz Fonda solidarnosti EU (9,8 milijuna eura) putem Ministarstva kulture i medija potrebna za konstruktivnu obnovu oštećenja palače prouzročenih potresima. Dodatna sredstva za obnovu osigurali su Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (1,45 milijuna eura) te Grad Zagreb (4,8 milijuna eura).