25. rujna 2024., Split - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek otvorila je sedmo izdanje Mediteranskog festivala knjige, drugog po redu najvećeg sajma nakladničkog i knjižarskog sajma koji je, u duhu obilježavanja 500. obljetnice smrti velikana hrvatske književnosti Marka Marulića, okupio izdavače knjiga, književnike, prevoditelje i sve ljubitelje pisane riječi.
Raznovrstan program u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, održava se u Velikoj dvorani na Gripama do 29. rujna, a obuhvatit će niz predstavljanja knjiga, okrugle stolove, susrete s autorima, radionice i brojne druge programe za djecu.
„Od svih književnih festivala i sajmova kojih u Hrvatskoj imamo velik broj i, što je puno važnije, s vrlo kvalitetnim programom koji privlači sve više posjetitelja, ovaj splitski Mediteranski festival knjige posebno nam je prirastao srcu, jer je uz Zajednicu nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, samo Ministarstvo kulture i medija aktivno sudjelovalo u njegovom pokretanju i daljnjem održavanju kako bi danas činio relevantnu točku na književnoj mapi Hrvatske“, istaknula je ministrica kulture i medija prilikom otvorenja festivala.
Ministrica je podsjetila kako je nakon Mediteranskog festivala knjige na sličan način pokrenut i Panonski festival knjige u Osijeku, što ukazuje kako u Hrvatskoj vlada snažna podrška poticanju čitanja, jačanju svijesti o važnosti knjige i književnosti, naročito one domaćih autora koji su uvijek prisutni sa svojim novim izdanjima. Osvrnula se i na nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi „Rođeni za čitanje“ koji već treću godinu u suradnji s Ministarstvom zdravstva provodi Ministarstvo kulture i medija. „Uvjereni smo da će rezultati tog programa biti uskoro vidljivi u sve većem udjelu djece, učenika i mladih koji će za knjigom posezati s radošću i interesom, svjesni važnosti čitanja u našem cjelokupnom razvoju i njegovom doprinosu uspješnosti na svim drugim područjima djelovanja“, naglasila je ministrica.
Dodala je kako je kontinuirano unaprjeđenje područja knjige i nakladništva, kao i poticanje čitanja, jedan od prioriteta Vlade RH tijekom dugogodišnjeg razdoblja s ciljem razvoja identiteta Hrvatske kao društva koje čita, koje ima izvanrednu književnost i odličnu strukturu nacionalne podrške svim segmentima književnoga lanca: od zaštite književnika, autora i prevoditelja, preko profesionalne nakladničke scene do snažne prisutnosti knjige u javnom životu kroz brojne manifestacije, književne nagrade, sajmove i festivale te međunarodne uspjehe hrvatske književnosti.
Ministrica je izrazila zadovoljstvo suradnjom između knjižnica i nakladnika, kao i zajedničkog truda uloženog u novi model otkupa koji je prošle godine proveden kao pilot-projekt. „Dosadašnji rezultati, kao i dojmovi i informacije koje kroz razgovore dobivamo od svih dionika, potvrđuju da idemo u dobrom smjeru računajući na zajedničke interese i knjižnica i nakladnika za promicanjem dobre knjige i dobre književnosti na putu do čitatelja u cijeloj Hrvatskoj“, istaknula je ministrica.
Podsjetila je kako Ministarstvo kulture i medija u programima financiranja književno-nakladničke djelatnosti sve veći naglasak stavlja na zaštitu autorskih prava i plaćanje primjerenih honorara svim autorima, od književnika preko prevoditelja do ilustratora. Ministrica je podsjetila kako će važan korak u promociji i zaštiti hrvatske knjige i književnosti biti i osnivanje nacionalnog centra za knjigu i čitanje u što skorijoj budućnosti.
>> Više o programu na
poveznici.
Foto: Edi Matić
U okviru Mediteranskog festivala knjige u Splitu ministrica Obuljen Koržinek sudjelovala je na panel raspravi na kojoj su o važnosti narodnih knjižnica u suvremenom društvu te njihovom doprinosu zajednici, kao i o izazovima koje donosi suvremeno vrijeme raspravljale ravnateljica Gradske knjižnice Marka Marulića Split Grozdana Ribičić, ravnateljica Gradske knjižnice Zadar Doroteja Kamber-Kontić, ravnateljica Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik Marina Šimić i ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Lucija Bjelokosić.
Jedan od tema okruglog stola bila je i odnos knjižnica i nakladnika u provedbi novog modela otkupa knjiga. Ministrica je istaknula kako je na temelju Poziva narodnim knjižnicama za iskaz interesa za otkup knjiga u 2024. godini odobreno 2.224.629,47 eura. Dodala je i kako je namjenskim sredstvima za ovu godinu kupljeno 51.484 primjeraka knjiga od 139 nakladnika, za što je utrošeno 46 % od ukupno odobrenih sredstava za 2024. godinu. Bitnim je navela i kako je ove godine u potprogramskoj djelatnosti Nabave knjižne i neknjižne građe u knjižnicama podržano 235 programa koji se sufinanciraju u iznosu od 2.326.730,00 eura.
Govoreći o razvoju čitateljske publike, ministrica je podsjetila kako Vlada putem Ministarstva kulture i medija nizom mjera i programa već dugi niz godina razvijaju kulturu čitanja. Ministrica je istaknula i poticanje razvoja publike u narodnim knjižnicama u okviru programa predstavljanja novih izdanja, autorskih čitanja i potpisivanja knjiga, radionica, pričaonica, susreta za djecu i mlade, književnih klubova, tematskih književnih događanja ili tribina.
Podsjetivši na zastupljenost knjižnica u više posebnih ciljeva Nacionalnog plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine, ministrica je izdvojila velika infrastrukturna ulaganja u mrežu narodnih knjižnica i bogato opremljene mobilne knjižnice koje uz stručne knjižnične djelatnike osiguravaju razvoj kulture čitanja na nepristupačnim područjima udaljenim od kulturnih središta. Ministrica je istaknula kako su narodne knjižnice udvostručile broj pokretnih knjižnica s 9 u 2022. godini na 18 u 2023. godini. Nadalje, ministrica je izdvojila i kako Ministarstvo u 2024. godini sufinancira 499 programa u iznosu od 2.693.754,00 eura s ciljem razvoja knjižnične djelatnosti, kao potpore ciljevima Programa razvoja mreže pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj od 2023. do 2032. i Nacionalnog programa poticanja na čitanje djeci od najranije dobi „Rođeni za čitanje“ koji nastavlja ostvarivati ciljeve Nacionalne strategije poticanja čitanja. Dodala je i kako će Ministarstvo sufinancirati 6 projekata vezano za knjižničnu infrastrukturu u iznosu od 9,5 milijuna eura u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“. Tako će se zgrade Gradska knjižnica i čitaonica Lipik, Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik, Gradska knjižnica Valpovo, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Narodna knjižnica "Petar Preradović", Bjelovar i Zgrada Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišne knjižnice Rijeka obnoviti.
Ministrica se osvrnula i na ulaganja u mrežu narodnih knjižnica te istaknula kako su od 2016. godine otvorene, obnovljene i proširene 23 knjižnice, od kojih su četiri velike županijske matične knjižnice: nova zgrada knjižnice u Varaždinu, obnovljena i proširena zgrade knjižnice u Požegi, novoizgrađena knjižnica u Vinkovcima koja svojom funkcionalnošću može biti primjer daljnjeg razvoja mreže knjižnica za 21. stoljeće te nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka.
Pisane vijesti
