24. rujna 2024. - U okviru međunarodne radionice „PREVENT - ublažavanje rizika od poplava za kulturnu baštinu“ u organizaciji ICCROM-a - Međunarodnog centra za proučavanje očuvanja i restauriranja kulturnih dobara i Konzervatorskog odjela u Trogiru Ministarstva kulture i medija održan je okrugli stol na kojemu, uz hrvatske, sudjeluju i stručnjaci iz Poljske, Kanade, Malte, Indije, Rumunjske, Hrvatske, Sudana i Sirije.
Cilj radionice koja se do 1. listopada održava u Trogiru je razmjena znanja i iskustava o nošenju s poplavama koje ugrožavaju kulturnu baštinu. U suradnji s Ministarstvom kulture i medija, tim je povodom Grad Trogir organizirao okrugli stol s fokusom na povijesne gradove kojima prijeti plavljenje i podizanje razine mora, okupivši lokalnu i regionalnu vlast te stručnjake iz područja kulturne baštine i prirodoslovnih znanosti kako bi zajednički iznijeli primjere dobrih praksi i potencijalna rješenja.
Okrugli stol otvorili su gradonačelnik Grada Trogira Ante Bilić, viša programska voditeljica programa Prva pomoć i otpornost za baštinu (FAR) i koordinatorica aktivnosti kriznog menadžmenta i klimatskih akcija ICCROM-a Aparna Tandon, generalna direktorica ICCROM-a Aruna Francesca Maria Gujral te izaslanik ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek,ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Tomislav Petrinec.
Uvodna predavanja održali su dr. sc. Darko Barbalić, inženjer u Sektoru razvitka i vodnogospodarskog planiranja Hrvatskih voda koji je predstavio Plan upravljanja vodnim područjima od 2022. do 2027. godine, u koji je prvi put uključena i kulturna baština koja je pod prijetnjom poplavnih rizika te kulturna dobra kojima je voda bitan element, te trogirski gradonačelnik Ante Bilić koji je govorio o tome kako podizanje razine mora - pogoršano klimatskim promjenama - utječe na Trogir. Prvu sesiju o tome kako klimatske promjene utječu na kulturnu baštinu moderirala je ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija Anuška Deranja Crnokić, a u raspravi su sudjelovali Tomislav Petrinec, gradonačelnik Starog Grada na Hvaru Antonio Škarpa, Aparna Tandon, voditelj Sektora razvitka i vodnogospodarskog planiranja Hrvatskih voda dr. sc. Darko Biondić, viši stručni savjetnik za kulturnu baštinu i održivo upravljanje prirodnim resursima iz Parka prirode Lonjsko Polje Dražen Ivaštinović, dr. sc. Ivo Andrić profesor Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu te viši stručni suradnik u Odjelu za provedbu programa i EU projekata Javne ustanove RERA za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije Ante Guć.
Drugu sesija bila je posvećena izazovima upravljanja prilagodbom klimatskim promjenama, a uvodna izlaganja održale su voditeljica Odsjeka za fondove Europske unije Grada Kaštela Marijana Mišerda Bajić koja je prezentirala Plan upravljanja obalnim pojasom Grada Kaštela i voditeljica Odsjeka za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Rovinja Galena Grohovac koja je predstavila kako promjene utječu na život povijesnih gradova na primjeru grada Rovinja. Sesiju je moderirao arhitekt Filip Tadin, a sugovornici su mu bili dožupan Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelj, gradonačelnik Trogira Ante Bilić, dogradonačelnica Kaštela Jadranka Matok-Bosančić, načelnica Sektora za pomorsko gospodarstvo iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Marijana Iviček, fizičar Marko Mlinar iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu specijaliziran za fizičku oceanografiju te neovisni projektant Boris Zokić.
Završno izlaganje o upravljanju rizicima u kulturnoj baštini iz perspektive Europske unije održala je Pia Sopta, viša stručna savjetnica u Upravi za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Ministarstva kulture i medija koja je predstavila i glavne zaključke četverosatne rasprave. Premda je kulturna baština uključena u većinu nacionalnih strateških dokumenata, postoji puno prostora za poboljšanje kada je riječ o interinstitucionalnoj i interdisciplinarnoj suradnji te svijesti o problemu koje ova tema zahtijeva. Drugi zaključak je da gospodarske gubitke prouzročene poplavama ne prati ista razina ulaganja u otpornost, a potrebno nam je i više ulaganja u istraživanja i podatke. Naposljetku, vjerojatnost da će se katastrofa dogoditi još uvijek se podcjenjuje što dovodi do percepcije da su mjere prilagodbe i ublažavanja nepotrebne. Kao rješenje na izazove o kojima je na okruglom stolu bilo riječi izdvajamo veće korištenje tradicijskih znanja (nematerijalne baštine), obrazovanje i uključivanje mladih, koordinaciju između kulturne baštine i znanosti o klimi, veći broj obuka u upravljanju rizicima te jaču suradnju svih dionika na razini vlasti i stručnjaka.
Pisane vijesti
