Izložbom „Kukci“ i konferencijom za medije predstavljena obnova Hrvatskog prirodoslovnog muzeja

4. srpnja 2024. - U novoobnovljenim prostorima Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u zaštićenom kulturnom dobru - Palači Amadeo, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek otvorila je izložbu „Hrvatska prirodoslovna baština - Kukci“, kojom se predstavljaju i nove muzeološke mogućnosti te gornjogradske ustanove. Na konferenciji za medije predstavljeni su rezultati jednog od kapitalnih projekata u Republici Hrvatskoj: „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja - novi Hrvatski prirodoslovni muzej“ i projekta „Provedba mjera zaštite zgrade i muzejske građe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja“, koji su uspješno provedeni nakon više od tri godine intenzivnih, zahtjevnih i složenih radova obnove. Riječ je o projektu potpune obnove i dogradnje muzeja koji će se za građane, prema najavama, otvoriti krajem rujna.

Ministrica Obuljen Koržinek iskoristila je i ovu prigodu za zahvalu svim stručnjacima koji su brzo reagirali i hrabro donosili hitne odluke, od konzervatora, restauratora, arhitekata i statičara do izvođača, koji su pokazali kako mogu odgovoriti svakom izazovu te čak i u nesigurnim okolnostima, kao što su bili potres i pandemija, realizirati povijesnu obnovu hrvatske kulturne baštine i revitalizaciju potresom pogođenog područja.

Govoreći o velikoj važnosti te povijesne prilike da se nakon dugih desetljeća zapuštenosti obnove palače na zagrebačkom Gornjem gradu, ministrica je podsjetila kako se putem Ministarstva kulture i medija financira 18 projekata obnove, vrijednih palača, muzeja i javnih ustanova na kojima su uglavnom završeni radovi konstrukcijske obnove  te dviju crkava  od kojih je obnova crkve svetog Marka završena, a zahtjevnija obnova crkve svete Katarine još je u tijeku.

Uz bivši jezuitski samostan, današnju Galeriju Klovićevi dvori, čija je obnova završena, kao što je dovršena i obnova konstrukcije na zgradi Atelijera Meštrović, ministrica je podsjetila na obnovu i revitalizaciju palače Drašković u Opatičkoj 29, sjedišta Državnog arhiva u Zagrebu, te nakon niza desetljeća provedenih u podstanarstvu, preseljenje Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u vlastitu zgradu - palaču Lovrenčić u Demetrovoj 18, koja se također obnavlja. Spomenula je također konačno rješenje prostora Hrvatskog povijesnog muzeja, koji je uz Palaču Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch dobio i prostor Hrvatskog meteorološkog zavoda, kao i niz kulturnih i javnih ustanova koje se obnavljaju putem Ministarstva kulture i medija i u zagrebačkom Donjem gradu, među kojima su kazališta, muzeji, palače HAZU i mnoga druga zaštićena kulturna dobra. „Mnogi od nas još nisu ni svjesni kolika je važnost ovog povijesnog pothvata, jer kad se obnova završi, ostavit ćemo u nasljeđe onima koji dolaze ojačane, protupotresno obnovljene građevine i riješene infrastrukturne probleme koji su bili zapušteni desetljećima“, zaključila je ministrica.

Pohvalivši arhitektonski projekt Gorana Rake, ministrica je istaknula kako je taj muzej bio jedan od posebno zahtjevnih i složenih projekata obnove, koji će novim postavom, multimedijskim prostorima, laboratorijima i mnogim drugim sadržajima ponovno privlačiti ne samo velik broj turista nego i dalje ostati jedan od najomiljenijih muzeja svih generacija Zagrepčana, koji su ostali vjerni i glazbeno-scenskim sadržajima ljetne pozornice Scene Amadeo.

Uz ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek i ravnateljicu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjanu Vlahović, koja je prezentirala proces rekonstrukcije, obnove i dogradnje prostora muzeja, koji je s otprilike 860 četvornih metara povećan na otprilike 3600 četvornih metara, pozdravnim govorom obratili su se ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Domagoj Orlić, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević te ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Dragan Jelić.

Ukupna vrijednost projekta obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iznosi 31,6 milijuna eura, a Ministarstvo kulture i medija financiralo je obnovu konstrukcije palače sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 9,7 milijuna eura.
 

Pisane vijesti