Foto: UNESCO
13. - 15. svibnja 2024., Hag - U povodu 70. obljetnice Konvencije o zaštiti kulturne baštine u slučaju oružanog sukoba (tzv. Haška konvencija), UNESCO je u suradnji s nizozemskom vladom organizirao konferenciju „Kulturna baština i mir: 70 godina Haške konvencije”, a kao predstavnica Republike Hrvatske na konferenciji je sudjelovala prof. dr. sc. Maja Seršić, predstojnica Katedre za međunarodno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te članica Međuvladinog odbora za zaštitu dobara u slučaju oružanog sukoba od 2010. do 2014. godine.
Konferencija je okupila više od 300 svjetskih stručnjaka iz svih područja nadležnosti Konvencije, s posebnim osvrtom na teme izgradnje mirne budućnosti putem suradnje u očuvanju i zaštiti kulturne baštine, posebno u kriznim situacijama i važnosti kulturne diplomacije. Razmatrana je i izgradnja vojnih sposobnosti za zaštitu kulturnih dobara, kaznene odgovornosti za uništavanje kulturne imovine te korištenja novih tehnologija u svrhu zaštite kulturnih dobara.
Najavljen je i međunarodni program izobrazbe za suce i tužitelje u području prikupljanja, analize i istraživanja uništavanja baštine čime UNESCO nastavlja dodatno osnaživati pravne mehanizme za zaštitu kulturnih dobara. Planira se stvaranje "civilno-vojnog saveza za zaštitu kulturnih dobara" čija će misija ubrzati stvaranje jedinica specijaliziranih za zaštitu baštine, posebno u Africi i njihovo povezivanje sa stručnjacima za baštinu radi razmjene iskustava i najboljih praksi te izobrazba upravitelja lokaliteta i vojnog osoblja za najsuvremenije tehnologije koje mogu doprinijeti zaštiti kulturne baštine. Istodobno, UNESCO će pomoći potpisnicama Konvencije u korištenju daljinskih istraživanja satelitskim snimkama, umjetnom inteligencijom i preventivnom digitalizacijom kulturnih dobara.
Podsjećamo, Haška konvencija za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba prvi je međunarodni pravni okvir u potpunosti posvećen zaštiti pokretne i nepokretne baštine, svojevrsni presedan za očuvanje baštine u međunarodnom humanitarnom pravu. Konvencija je usvojena zajedno s protokolom kako bi se spriječio izvoz kulturnih dobara s okupiranih područja te ih se vratilo državama kojima su bila oteta. U ožujku 1999. godine usvojen je Drugi protokol koji dodatno razrađuje odredbe Konvencije, određuje sankcije za teška kršenja na kulturnim dobrima te određuje u kojim uvjetima se primjenjuje individualna kaznena odgovornost.
Sudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju osudilo je 31. siječnja 2005. umirovljenog generala JNA Pavla Strugara na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene 1991. godine. Proglašen je krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i prema članku 3(d) Statuta Međunarodnog suda za uništavanje i namjerno oštećenje određenog broja povijesnih i kulturnih lokaliteta u Starom gradu Dubrovniku, upisanom na Popis svjetske baštine UNESCO-a 1979. godine. Presuda generalu Strugaru potvrda je kako se uništavanje i oštećenje svjetske kulturne baštine može sankcionirati prema međunarodnom humanitarnom pravu.
Pisane vijesti
