Foto: Općina Viškovo / Kuća halubajskega zvončara
Ističući kako je Hrvatska sa svoja 22 nematerijalna kulturna dobra na UNESCO-ovim popisima i 226 u nacionalnom Registru jedna od najaktivnijih zemalja svijeta u provođenju očuvanja tradicijske kulture, među ostalim govornicima, prisutne je pozdravio izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec. Naglasivši važnu ulogu lokalne zajednice u održavanju tradicije, izrazio je uvjerenje kako će suradnja Kuće halubajskega zvončara sa školama i uvođenjem planiranih aktivnosti u obrazovne programe značajno pridonijeti interesu mladih kako bi prihvatili i nastavili čuvati i njegovati svoju bogatu nematerijalnu i materijalnu kulturnu baštinu.
„Prezentacijom baštine drugim zajednicama i prijenosom na mlađe generacije u novim društvenim okolnostima kao i putem obrazovnog programa s jedne te promocijom za potrebe turizma bez negativnog učinka s druge strane tradicija zvončara prilagođava se suvremenim potrebama”, naglasio je ravnatelj Uprave Petrinec te dodao kako će Ministarstvo kulture i medija nastaviti pružati podršku Kući halubajskega zvončara, kao i drugim aktivnostima u očuvanju nematerijalnih kulturnih dobara tog područja, te provoditi mjere očuvanja u skladu s UNESCO-ovom Konvencijom i potrebama lokalnih zajednica i nositelja brojnih tradicija u Hrvatskoj.
Podsjećamo, za očuvanje i zaštitu nematerijalnog kulturnog dobra te programe gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture Kuće halubajskega zvončara Ministarstvo kulture i medija osiguralo je više od 273 tisuće eura. Inače, riječ je o običaju koji je u kontinuitetu simbol lokalnog kulturnog identiteta - pokladnim ophodima grupa muškaraca ogrnutih naopako okrenutim ovčjim kožama sa zvonima kojima stvaraju buku. Razlikuju se tri tipa: zvončari sa zoomorfnim maskama iz Halubja, zvončari s cvjetnim oglavljima iz Rukavca, Zvoneća, Mučića, Frlanije i Brguda te zvončari s oglavljima s papirnatim trakama iz Žejana i Muna.
Nakon što je Ministarstvo kulture i medija, kao državno tijelo koje u Hrvatskoj provodi UNESCO-ovu Konvenciju za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, početkom 2000-ih započelo sa sustavnim popisivanjem nematerijalnih kulturnih dobara, među prvim upisima u nacionalni Registar kulturnih dobara bio je upis upravo Godišnjeg pokladnog ophoda zvončara s područja Kastva. Ubrzo potom, 2009. godine, ovaj pokladni običaj upisan je uz još 6 kulturnih dobara iz Hrvatske na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.