Ovogodišnje izdanje Dana medijske pismenosti usmjereno je razvoju kritičkog razmišljanja, obrazovanju o umjetnoj inteligenciji i medijskoj pismenosti mladih u kontekstu superizborne godine, najavljeno je danas na konferenciji za medije održanoj u Osnovnoj školi Jure Kaštelana u Zagrebu.
Izbor ovogodišnjih tema potaknut je rezultatima međunarodnog projekta EduMediaTesta, u sklopu kojeg je 2021. provedeno testiranje razine medijske pismenosti 2353 učenika iz 15 srednjih škola diljem Hrvatske, koje je pokazalo da srednjoškolci nisu dovoljno upoznati s načinom funkcioniranja medija i digitalnih platformi, odnosno da hrvatski srednjoškolci imaju nedostatne vještine za kritičko razumijevanje sadržaja i za prepoznavanje dezinformacija.
Istraživanje koje je za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF provela agencija Ipsos pokazalo je da samo 19,9 % građana priznaje da su imali priliku učiti o tome kako koristiti različite medije, kako mediji funkcioniraju i kako se stvaraju medijski sadržaji te razvijati sposobnost analiziranja i kritičkog vrednovanja medijskih sadržaja i vijesti, dok je takvu priliku imalo 36,8 % mladih od 16 do 25 godina.
Čestitajući organizatorima Sedmih Dana medijske pismenosti, Agenciji za elektroničke medije i UNICEF-u, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo razvojem projekta koji je ne samo za naše najmlađe nego i ostale generacije postao alat za stjecanje vještina i znanje za život u svijetu u kojem sve više ima lažnih vijesti i govora mržnje. Posebno je naglasila kako je važno naše građane osnažiti i naučiti u prepoznavanju istine od neistine, pronalaženju relevantnih informacija i zaštiti od dezinformacija. Podsjetila je kako je važnost medijske pismenosti i sposobnost kritičkog razumijevanja medija dodatno bila naglašena u vrijeme pandemije, kada smo se osvjedočili kolika je moć dezinformacija u odnosu na sigurnost i zdravlje ne samo pojedinaca nego i cijelog društva. Upozorila je kako je u kontekstu superizborne godine iznimno važno očuvanje demokratskih vrednota u našem društvu, jer smo pod posebnim udarom dezinformacija, te se stoga moramo zalagati za sustavnu podršku u osnaživanju građana vještinama medijske pismenosti.
„Sve je bilo dovoljno složeno i bez umjetne inteligencije, a njezinom se pojavom sve dodatno ubrzava i komplicira“, istaknula je ministrica te dodala kako su za naše kapacitete razlučivanja i dizanja razine opreza pri konzumaciji bilo kojeg oblika digitalnih sadržaja potrebna nova znanja i vještine, zbog čega će Ministarstvo kulture i medija nastaviti davati podršku i Agenciji za elektroničke medije i UNICEF-u u ovom projektu. Ministrica je podsjetila na aktivnosti Ministarstva kulture i medija u svrhu jačanja otpornosti društva na dezinformacije i smanjenje broja dezinformacija u javnom prostoru te kako su u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurana sredstva za Uspostavu sustava provjere točnosti informacija.
Uz ministricu Obuljen Koržinek okupljenima su se obratili ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević, zamjenik ravnatelja Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović, zamjenica predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Ana Dautović i ravnatelj Osnovne škole Jure Kaštelana Krešimir Supanc.
Podsjećamo, od 2018. do 2023. godine Dani medijske pismenosti uključili su više od 150 tisuća djece, adolescenata i odraslih u više od 1800 događanja, a 66 edukativnih materijala preuzeto je više od milijun puta s portala medijskapismenost.hr te ih u vrtićima, školama, knjižnicama i drugim ustanovama koriste u radu s djecom i mladima tijekom cijele godine.