Foto: Grad Dubrovnik, MKM
5. veljače 2024., Dubrovnik - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uručila je ravnateljici Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolini Pozniak povelju UNESCO-a povodom upisa arhivskih fondova Dubrovačke Republike na UNESCO-ov popis „Sjećanje svijeta“.
Ukupno 73 arhivska fonda iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022. - 1808.), koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku te kao bogato povijesno vrelo omogućavaju detaljno proučavanje dubrovačke prošlosti, stila života starih Dubrovčana i pružaju mnoštvo podataka o državnopravnom ustroju Dubrovnika, na Općoj skupštini UNESCO-a u studenom 2023. upisani su na popis „Sjećanje svijeta“.
Dubrovačke su vlasti 1278. godine uspostavile stalnu komunalnu notarsku i kancelarijsku službu pa su se od tog vremena kontinuirano evidentirali svi trgovački, kupoprodajni i drugi sporazumi, potvrde o posudbi novca, ženidbeni ugovori, oporuke, odnosno sve ono što je obilježavalo svakodnevni život Republike, sve do njenog kraja 1808. godine.
Uz zahvale i čestitke svima koji su svojim stručnim i znanstvenim radom pridonijeli izučavanju i prezentaciji tog vrijednog gradiva, uključujući sve prethodne i sadašnje zaposlenike i ravnatelje Državnog arhiva u Dubrovniku, ministrica dr. sc. Nina Obuljen Koržinek naglasila je da količina i kontinuitet prikupljenog gradiva, njegova starost i vrijednost, doista čini Arhiv Dubrovačke Republike jednim od najbogatijih u ovome dijelu Europe. Dodala je da Arhiv svjedoči civilizacijskim dosezima grada na Mediteranu, dalekosežnog utjecaja koji se ogledao u kulturnim i trgovačkim kontaktima s europskim i svjetskim vladarima onoga doba od Španjolske, Vatikana, Austrije, Turske, Njemačke, Francuske, Engleske, pa sve do Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
Posebnu zahvalu ministrica je uputila akademkinji Nelli Lonzi, koja je svojim istraživanjima i recenzijom podržala tu nominaciju. Ministrica je podsjetila kako je program „Sjećanje svijeta“ (Memory of the World) UNESCO pokrenuo 1991. godine s ciljem očuvanja i upoznavanja s rijetkim i ugroženim djelima pisane kulturne baštine univerzalne vrijednosti čime se u središte stavlja zaštita vrijednih knjiga u knjižnicama i arhivima kako bi se očuvalo vrijedno povijesno i kulturno naslijeđe, kao što su dokumenti na papiru, mikrofilmovi, tonski zapisi i filmovi te posebno ugrožene i jedinstvene zbirke. „Ovo je još jedna potvrda univerzalne vrijednosti dubrovačke kulturne baštine, kao i važnosti zaštite i očuvanja za buduće generacije“, istaknula je ministrica te dodala kako će zahvaljujući novim tehnologijama to arhivsko gradivo, o kojemu se bez prekida skrbilo usprkos mijeni povijesnih zbivanja, biti dostupno mladima koji danas rabe digitalne alate u svakodnevnom životu, ali i širokom krugu građana te posjetitelja Dubrovnika i omogućiti im pogled unatrag kako bi saznali kako se upravljalo i živjelo u zajednici.
Zaključno, ministrica je pozdravila odluku Gradskog vijeća Grada Dubrovnika da proglasi 2024. „Godinom UNESCO-ove svjetske baštine“ tijekom koje će se brojnim programima i sadržajima podsjetiti na bogato kulturno, povijesno i graditeljsko nasljeđe Dubrovnika uvršteno u nasljeđe čovječanstva. Uz ministricu, svečanosti uručenja povelje nazočili su dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, njegova zamjenica Jelka Tepšić, dubrovački biskup Roko Glasnović i ravnateljica Uprave za muzeje, arhive i knjižnice Anuška Deranja Crnokić.
Podsjećamo, ove godine Dubrovnik obilježava nekoliko događaja važnih za povijesnu i kulturnu memoriju Dubrovnika. Prvo sjećanje odnosi se na 45. obljetnicu upisa Staroga grada Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, drugo na 15. obljetnicu upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a treće na upis arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na popis „Sjećanje svijeta“. Ti upisi Dubrovnik čine jednim od rijetkih gradova na svijetu čija su materijalna i nematerijalna kulturna dobra zaslužila status univerzalne baštinske vrijednosti.
Pisane vijesti
