Obnova kulturne baštine nakon potresa

Razorni potresi u Zagrebu i okolnim županijama u ožujku te u Sisačko-moslavačkoj županiji u prosincu 2020. godine uzrokovali su veliku štetu na desecima tisuća građevina, njihovoj arhitektonskoj opremi i inventarima, a među najteže oštećenim građevinama bili su mnogi istaknuti spomenici kulturne baštine.

Neposredno nakon potresa Ministarstvo kulture i medija preuzelo je koordinaciju postupka obnove - od popisa i procjene šteta, organiziranja i provođenja hitnih mjera do praćenja postupaka pripreme i realizacije projekata obnove na više od 400 zgrada na području Zagreba i ukupno osam županija.

Tijek provedbe obnove, kao i popis svih zgrada koje su u postupku obnove dostupni su na sljedećoj poveznici.
 

 Kulturna baština u obnovi 

---

 

Postupak obnove kulturne baštine	Procjene šteta  i provedba hitnih mjera zaštite
Sisak, skladište kuće Müller, 2021. (završetak provedbe hitnih mjera)	Sisak, skladište kuće Müller, 2021. (tijek provedbe hitnih mjera)

 

 Sisak, skladište kuće Müller, 2021. (stanje nakon potresa)
 

Prvi snažni potres magnitude 5.5 prema Richteru dogodio se 22. ožujka 2020., a budući da je epicentar bio na području Markuševca, najsnažnije je pogodio Grad Zagreb. Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu najveći intenzitet tog potresa procijenila je na VII stupnjeva EMS ljestvice. Prouzročio je manja do umjerena oštećenja građevnih konstrukcija, osim na zgradama unutar kulturno-povijesne cjeline Zagreba i dijelu sakralnih građevina na kojima su utvrđena teža oštećenja. Oštećenja, iako manjeg intenziteta, zabilježena su i na području Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.

Devet mjeseci kasnije, potresom magnitude 5 prema Richteru u selu Strašnik nedaleko Petrinje započela je serija potresa koja je kulminirala 29. prosinca razornim potresom magnitude 6.2 prema Richteru i intenziteta VIII stupnjeva EMS ljestvice koji je snažno pogodio Petrinju i okolna područja, a uz progresivne štete na već oštećenim građevinama u Gradu Zagrebu, prouzročio je oštećenja u još osam županija. Najveća oštećenja građevina, uključujući i potpuni konstrukcijski kolaps većeg broja zgrada, dogodila su se u gradu Petrinji, a velika materijalna šteta zabilježena je u susjednim gradovima Sisku i Glini, kao i na širem području Sisačko-moslavačke županije.

Ekonomska šteta nastala u oba potresa procijenjena je na 17 milijardi eura u dokumentima Brza procjena šteta i potreba (Rapid Damage and Needs Assessment /RDNA/) izrađenim za Svjetsku Banku. Ti su podaci poslužili kao jedna od podloga za izradu strategije oporavka područja pogođenim potresom te dobivanje financijskih sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije. Procjena štete izražena u ekonomskim pokazateljima za nepokretnu i pokretnu kulturnu baštinu predstavljala je poseban izazov budući da se radi o građevinama i umjetninama te predmetima umjetničkog obrta koji svojim značajkama i vrijednostima obilježavaju povijesni razvoj prostora i kulturni identitet zajednice.