Obnova kulturnih dobara nakon potresa

FOTO: Petar Krajačić Vilović

Razorni potresi koji su u ožujku i prosincu 2020. pogodili Hrvatsku uzrokovali su veliku materijalnu štetu na desecima tisuća građevina, brojnim kulturnim dobrima, njihovoj arhitektonskoj opremi i dekorativnoj plastici te zaštićenim zbirkama i inventarima, a među najteže oštećenim građevinama bili su i neki od najvrjednijih spomenika kulturne baštine središnje Hrvatske.

Prvi snažni potres magnitude 5.5 prema Richteru 22. ožujka 2020., s epicentrom na području Markuševca, najsnažnije je pogodio Grad Zagreb. Prouzročio je oštećenja na zgradama unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline Zagreba i pojedinačno zaštićenim zgradama. Najteže je stradala najstarija i najvrjednija kulturna baština u povijesnom središtu grada, uključujući dijelove Zagreba izgrađene nakon potresa 1880., a oštećenja manjeg intenziteta zabilježena su i na području Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.
Drugi, petrinjski potres magnitude 6.4 prema Richteru 29. prosinca 2020. najsnažnije je pogodio Sisačko-moslavačku županiju, ali su značajne štete zabilježene u ukupno 8 županija uz brojne progresivne štete u Zagrebu.

Potresi su pogodili Hrvatsku u vrijeme uvedenog ograničenja kretanja i strogih mjera sprječavanja širenja pandemije COVID-19, što je s dodatnim opasnostima i preprekama suočilo građane i sve jedinice za hitne intervencije, Civilne zaštite, Javnih vatrogasnih postrojbi, HGSS-a, djelatnike svih žurnih službi kao i djelatnike Ministarstva kulture i medija, konzervatorskih odjela, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Hrvatskoga restauratorskog zavoda i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo koji su se mobilizirali u popisu i procjeni šteta te definiranju  hitnih mjera zaštite na kulturnim dobrima.

 


Zagrebački potres
 

Petrinjski potres

Od prvoga dana zagrebačkoga potresa naše konzervatorske službe bile su prisutne na terenu u pregledu stradale baštine, a na popisu šteta na kulturnim dobrima bili su angažirani konzervatori iz cijele Hrvatske. Na najugroženijim građevinama izvedene su hitne mjere podupiranja te potpune i djelomične evakuacije ili zaštita in situ njihovih pokretnih inventara, u što su se neposredno ili donacijama uključile međunarodne organizacije i zaklade.

Temeljem provedene stručne procjene štete i usvojenog dokumenta Rapid Damage and Needs Assesment uz podršku Svjetske banke, Ministarstvo kulture i medija koncipiralo je i provelo Poziv za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, kojim je omogućeno povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za 155 projekata od čega 140 zgrada i 15 pokretnih inventara.  

Nakon petrinjskog potresa ponovljene su sve procedure vezane uz popis štete i provođenje hitnih mjera te je raspisan novi poziv iz kojeg je financirana obnova 136 zgrada. Tijekom razdoblja provedbe Fonda proveden još jedan poziv za jednostavnu izravnu dodjelu koji se odnosio na oba potresa, iz kog je ugovoreno još 78 manjih projekata obnove. Obnova ostalih projekata ugovarala se i financirala sredstvima Državnog proračuna. 


Sredstva Fonda solidarnosti EU korištena su za:
  • provedbu hitnih mjera zaštite,
  • izradu projektne dokumentacije,
  • radove konstrukcijske obnove na nepokretnim kulturnim dobrima,
  • hitne mjere zaštite i uspostavu privremenih čuvaonica za  pokretna kulturna dobra.
 
Ministarstvo kulture i medija preuzelo je provođenje hitnih mjera ili obnovu zgrada kulturne baštine:
  • ustanove u kulturi kojima je osnivač Republika Hrvatska (muzeji, kazališta knjižnice, arhivi,…),
  • zgrade državne imovine (ministarstva, sudovi, policijske uprave …),
  • ustanove u kulturi (muzeji, knjižnice, kazališta) kojima su osnivači Grad Zagreb i ostali gradovi i županije,
  • upravne zgrade Grada Zagreba i ostalih gradova i županija,
  • svi sakralni objekti (crkve, samostani,…),
  • svi objekti HAZU (palače, muzeji,…),
  • 26 pojedinačno zaštićenih kuća u središtu Petrinje.
 
Podaci o obnovi do ožujka 2025. godine:
  • Ministarstvo kulture i medija provodilo je obnovu ili hitne mjere na 511 zgrada i 15 pokretnih inventara,
  • završena je obnova 268 objekata,
  • u tijeku su radovi na 243 objekta.
           
Putem Ministarstva kulture i medija ukupno je do sad angažirano:
  • 487 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU,
  • 323 milijuna eura iz Državnog proračuna,
  • 763 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (isplaćeno 169 milijuna eura).
 
 

Procjene šteta 
i provedba hitnih mjera zaštite

Sisak, skladište kuće Müller, 2021. (tijek provedbe hitnih mjera)
 

Postupak obnove kulturne baštine

Sisak, skladište kuće Müller, 2021. (završetak provedbe hitnih mjera)
 
 

Sisak, skladište kuće Müller, 2021. (stanje nakon potresa)

Prva faza obnove oštećenih kulturnih dobara obuhvaćala je sanaciju i obnovu konstrukcije kao temelj njihovog očuvanja postizanjem potrebne razine potresne otpornosti konstrukcije. Izvođenju radova prethodila je izrada projektne dokumentacije, a prethodno i usporedno s nužnim zahvatima provođena su i sva potrebna konzervatorsko-restauratorska i arheološka istraživanja. Nastavak radova cjelovite obnove javnih upravnih zgrada kao i ustanova u kulturi osiguran je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a nastavak obnove sakralnih objekata financira se sredstvima Državnog proračuna. 
 
U povodu 5. godišnjice zagrebačkog potresa, na ovim stranicama (koje ćemo nastaviti izrađivati i ažurirati do kraja obnove) donosimo pregled aktivnosti obnove, koje tek naznačuju iznimnu složenost u donošenju odluka i provedbi poslijepotresne obnove: od popisa i procjene štete, arheoloških i konzervatorsko-restauratorskih istraživanja i elaborata, preko suradnje s međunarodnim stručnjacima, posebice na području konstrukcijske obnove nepokretne kulturne baštine, do provođenja mjera zaštite na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima i konačne cjelovite obnove. 

Svaku prigodu, pa i ovu koristimo za izraziti zahvalnost svim kolegama u Ministarstvu kulture i medija, konzervatorskim odjelima u Sisku, Zagrebu, Karlovcu, Krapini, Bjelovaru i Varaždinu, Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Hrvatskom restauratorskom zavodu, Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo, svim stručnjacima, statičarima, konzervatorima, restauratorima, projektantima, muzealcima, knjižničarima i arhivistima, svim pripadnicima hitnih službi, inženjerima, izvođačima, svim vlasnicima i korisnicima vrijednoga nepokretnog i pokretnog nasljeđa - svima onima koji su se zajednički uključili u povijesni pothvat saniranja štete, zaštite i obnove kulturne baštine.