4. prosinca 2023. godine - Povodom otvorenog javnog savjetovanja o nacrtu novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, u suradnji s Hrvatskom komorom arhitekata i Udruženjem hrvatskih arhitekata, Ministarstvo kulture i medija organiziralo je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu okrugli stol arhitekata i konzervatora. Raspravljalo se o nacrtu novog Zakona koji se donosi nakon više od dva desetljeća te osigurava sveobuhvatnu reformu načina zaštite i upravljanja kulturnom baštinom.
Nacrt Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predstavili su ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec, nakon čega je uslijedila rasprava za koju se očekuje da potakne struku na podnošenje prijedloga u e-savjetovanje.
Predstavljajući novi prijedlog Zakona, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je ovaj Zakon dio sveobuhvatne reforme propisa vezanih uz prostorno planiranje i građenje i doprinosi svemu onome što Vlada radi kako bi se ubrzala postupanja ishođenja dozvola. Podsjećajući kako se 13 % zgrada u Hrvatskoj nalazi u kulturnopovijesnim cjelinama, ministrica je naglasila važnost preciznog definiranja postupanja konzervatora. Navela je i iskustva stečena u prilagodbi krizama i katastrofama poput potresa, o potrebi energetske obnove, ali i osiguranja pristupa osobama s posebnim potrebama povijesnim zgradama, dakle svih uvjeta koje treba omogućiti i osigurati da bismo revitalizirali zaštićene kulturnopovijesne cjeline, učinili ih privlačnijima i za život i za poslovanje. Ministrica je izrazila uvjerenje da će donošenje novog Zakona biti velika prekretnica koja će učiniti postupanja konzervatora predvidljivijima, jasno definiranima i ujednačenima, što će građanima omogućiti lakše očuvanje i zaštitu kulturne baštine, bilo da su njezini korisnici ili vlasnici. Ministrica je naglasila i da će novi Zakon biti suvremeniji, prilagođen današnjim potrebama jer donosi puno iskoraka u smislu digitalizacije, uvođenja e-usluga, novih alata i instrumenata od kojih se dio implementira reformom koju financiramo putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
„Mi sada imamo povijesna ulaganja u baštinu, ponajprije zbog obnove od potresa koju u cijelosti financira hrvatska Vlada, što želim istaknuti“, upozorila je ministrica podsjetivši da se putem Ministarstva kulture i medija financira poslijepotresna obnova javnih zgrada u vlasništvu gradova i županija, sakralnih objekata, zgrada državne imovine i naravno, zgrada kulturne namjene. Podsjetila je i na velike iskorake kojima je Ministarstvo osiguralo značajna sredstava NPOO-a za izradu konzervatorskih podloga i podizanje cijelog sustava koji će omogućiti nove e-usluge što će ubrzati ishođenja dozvola. Izrazila je i zadovoljstvo što su se na inicijativu Ministarstva donijele smjernice za energetsku obnovu kulturne baštine, čime je prvi put omogućeno da se masovnije, iz EU fondova, financira energetska obnova kulturne baštine, što do sada nije bilo moguće.
Govoreći o ključnim promjenama Zakona, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec izrazio je uvjerenje da taj nacrt predstavlja veliko unaprjeđenje zakonodavnog okvira zaštite kulturne baštine. „Zakon je do sada bio više usmjeren prema administrativnim odredbama, a sada je kulturno dobro u središtu“, istaknuo je ravnatelj Petrinec, zaključivši da se novim nacrtom definiraju mjere zaštite za sve vrste kulturnih dobara, kao i kriteriji za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, jasnije se i jednostavnije propisuje i postupanje prilikom provođenja mjera zaštite kulturnih dobara za vlasnike i korisnike i ostale dionike koji sudjeluju u redovitom održavanju, obnovi i zaštiti kulturnih dobara. „Zakon će biti prohodniji i transparentniji kako bi građanima jasnije pokazao koja su njihova prava i obveze kada je riječ o zahvatima na kulturnoj baštini“, najavio je Petrinec ističući kako će se novim Zakonom posebnim pravilnikom za svaku vrstu kulturnih dobara odrediti mjere, od graditeljske, nepokretne preko pokretne i arheološke do nematerijalne baštine.
Rasprava koja je uslijedila nakon prezentacije promjena koje donosi novi Zakon iznjedrila je nove prijedloge i primjedbe djelatnih arhitekata, članova Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatske komore arhitekata, kao i djelatnika konzervatorskih odjela Ministarstva kulture i medija. Očekuje se da će izneseni prijedlozi s ovog okruglog stola biti dostavljeni u e-savjetovanje, kao relevantan doprinos stručne javnosti.
Podsjećamo, cilj je novog Zakona preciznije definirati i urediti sva postupanja koja se odnose na projektiranje i ishođenje dozvola u kontekstu provođenja mjera zaštite kulturne baštine. Riječ je o zakonskom okviru koji će biti jasan, precizan i osuvremenjen, usklađen s potrebnim izmjenama u provođenju mjera zaštite kulturnih dobara, u kontekstu klimatskih promjena, energetske krize i ostalih rizika. Posebno se poštuju sve međunarodne povelje, konvencije, preporuke i smjernice te propisi EU, a prije svega neposredno hrvatsko iskustvo u sprječavanju rizika i upravljanja kulturnim dobrima u izvanrednim okolnostima.
Zakon također daje okvir za izradu i objavu konzervatorskih podloga za sve zaštićene kulturnopovijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Propisuje se javna dostupnost izrađenih podloga putem e-usluga na portalu e-Građani i Geoportalu kulturnih dobara, čime se građanima, projektantima, drugim javnopravnim tijelima olakšavaju administrativni postupci koji zahtijevaju suglasnost Ministarstva kulture i medija.
Nadalje, nacrt novog Zakona predviđa da se prije poduzimanja bilo koje radnje na kulturnom dobru od Ministarstva može dobiti prethodna konzervatorska lokacijska obavijest u kojoj su sadržane sve upute za postupanje, odnosno potrebna dokumentacija. Radi redovitog održavanja i upravljanja javnim prostorom u kulturnopovijesnim cjelinama propisuje se unošenje konzervatorskih smjernica u odluke o komunalnom redu.
Poveznica na
e-Savjetovanje.
Pisane vijesti
