U uvodnim izlaganjima povjerenica Jourová istaknula je da su videoigre važan dio kulturnih i kreativnih industrija, ali i svojevrsna društvena mreža, odnosno jako veliko tržište koje konzumira više od polovice EU stanovništva. Riječ je o brzorastućoj industriji i najpopularnijem mediju 21. stoljeća te ga kao takvog Europska komisija snažno podupire. Upozorila je na nedostatak radne snage u sektoru videoigara te na velike poteškoće sa zadržavanjem talenata. Zaključila je da videoigre promoviraju inovativnost i produktivnost, stoga EK želi surađivati s industrijom u provedbi upravo usvojenih Zaključaka Vijeća o videoigrama.
U okviru rasprave o Poboljšanju radnih uvjeta za umjetnike i djelatnike u kulturi ministri su predstavili primjere dobrih praksi unutar svojih zemalja te informirali države članice o vlastitim politikama i mjerama koje su dostupne onima koji rade u kulturnim i kreativnim sektorima, posebno uzimajući u obzir mjere poduzete tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Povjerenica Ivanova je podsjetila da je pandemija bolesti COVID-19 bila velik katalizator za osvješćivanje okolnosti u kojima umjetnici i djelatnici u kulturi rade. Zabilježeni su negativni rezultati u mnogim sektorima, posebice u glazbenoj industriji, kao i muzejskoj djelatnosti. Naglasila je kako je financijska situacija za kulturni i kreativni sektor ostala zabrinjavajuća i nakon pandemije te podsjetila na postojeće instrumente Europske unije koji umjetnicima i profesionalcima u kulturi omogućuju pristup financiranju.
Ministri su razmijenili mišljenja i stavove o stvaranju i provođenju specifičnog i dosljednog zakonodavnog okvira o radnim uvjetima i minimalnim standardima za umjetnike, uključujući jednak pristup socijalnom osiguranju, zdravstvenom osiguranju, mirovinskim sustavima i zajedničku definiciju umjetnika. U ministarskoj raspravi naglašeno je kako je kultura neizmjerno važna za razvoj europskog identiteta i zajednice, osnovna sastavnica održivog razvoja i alat za jačanje vrijednosti poput raznolikosti, jednakosti i uzajamnog poštovanja te da su kulturni i kreativni sektori gospodarski pokretači koji imaju potencijal za rast.
Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je niz inicijativa i mjera koje je Ministarstvo kulture i medija poduzelo kako bi poboljšalo radne uvjete za umjetnike i djelatnike u kulturi. Naglasila je da je tijekom pandemije COVID-19 ministarstvo osiguralo izravne potpore umjetnicima i neovisnim profesionalcima te otvorilo programe financiranja digitalne prilagodbe kulturnog i umjetničkog sadržaja, a na početku pandemije uspostavljen je krizni fond za umjetnike. Ministrica je posebno istaknula program Jer svirati se mora 1 i 2 koje je Ministarstvo pokrenulo tijekom pandemije te druge provedene mjere.
„Ova je rasprava vrlo važna i korisna jer promišljamo o novim zakonima i o unaprjeđenju novih propisa, zajedno s ministarstvima financija i drugim poreznim stručnjacima“, naglasila je ministrica te podsjetila kako u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u Hrvatskoj pripremamo važnu investiciju za zelenu i digitalnu prilagodbu kulturnih i kreativnih sektora. „Pitanje umjetne inteligencije, kao i prilagodba autorskih prava, vrlo su važna pitanja koja su pred nama“, istaknula je te pozvala ministre da i dalje nastave aktivno razgovarati o procesima i pitanjima koja su pred državama članicama s ciljem podrške umjetnicima i cjelokupnom sektoru u okvirima dinamičnih okolnosti i promjena. Ponovila je da se o kulturi potrebno brinuti i u vremenima kriza te izrazila uvjerenje da su nam krize s kojima smo se suočavali otvorile oči pred izazovima koji su dugi niz godina utjecali na profesionalce u kulturi i sada zaslužuju našu punu pažnju i brigu.
Na marginama današnjeg Vijeća ministrica Obuljen Koržinek održala je nekoliko bilateralnih sastanaka sa svojim kolegama ministrima. Na ministarskom sastanku usvojeni su Zaključci Vijeća o jačanju kulturne i kreativne dimenzije europskog sektora videoigara, kojima se ističe veliko značenje i potencijal sektora videoigara za rast i međusektorske inovacije u okviru digitalne tranzicije koju provodi EU. Dokument se poziva na Plan rada EU-a za kulturu za razdoblje 2023. - 2026., koji uključuje jačanje kulturne i kreativne dimenzije u europskom sektoru videoigara kao jednu od glavnih aktivnosti koju treba provesti. Zaključci također ukazuju na važnost videoigara kao složenog kreativnog djela s jedinstvenom i stvaralačkom vrijednošću i širokim lancem vrijednosti u kojem prava intelektualnog vlasništva i imovina imaju važnu ulogu za povećanje konkurentnosti i inovacija. Zbog toga bi ih trebalo zaštititi kako bi se osiguralo napredovanje talenata, kreativnosti, inovacija i tehnološkog razvoja.
Španjolsko predsjedništvo predstavilo je završno izvješće o primjeni Zaključaka Vijeća o oporavku, otpornosti i održivosti kulturnih i kreativnih sektora (KKS) iz 2021. godine. Podsjećamo, zaključci su istaknuli ozbiljan utjecaj pandemije COVID-19 na KKS, uz poseban naglasak na štetne posljedice u području kulture i kreativnosti. Također, španjolsko je predsjedništvo informiralo države članice o tijeku međuinstitucijskih pregovora koje vodi vezano uz usvajanje Europskog akta o slobodi medija (EMFA). Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je važnost te uredbe ne samo za zaštitu pluralizma medija nego i u kontekstu političkih događanja u brojnim državama Europske unije. Naglasila je da moramo zaštititi demokraciju i neovisnost medija te je podržala španjolsko predsjedništvo u dosadašnjim naporima. Ističući dijalog s predstavnicima novinarskih udruga u Hrvatskoj, uključujući predsjednicu Europske federacije novinara, ministrica je potvrdila stav da EMFA dolazi u pravi čas i da treba pregovore o tekstu privesti kraju.
Slovenska delegacija predstavila je državama članicama Ljubljanski manifest, posvećen važnosti čitanja knjiga u digitalnom dobu. Manifest također potiče rasprave o trajnoj relevantnosti čitanja, umjetnosti čitanja u digitalnom dobu, izazovima vezanima uz nedostatak pažnje i utjecaju umjetne inteligencije. Češka delegacija predstavila je kandidaturu Českih Budějovica za Europsku prijestolnicu kulture 2028. godine pod naslovom Stvaranje (trajnog) kulturnog okruženja, a u duhu suradnje i umrežavanja austrijska i estonska delegacija predstavile su kandidature gradova Bad Ischl - Salzkammergut i Tartu kao Europskih prijestolnica kulture 2024. godine.
Francuska i njemačka delegacija naglasile su kako u vrijeme kada se kulturne prakse radikalno transformiraju digitalnom tehnologijom razvoj kulturne publike zahtijeva izum inovativnih alata te su predstavile članicama ideju Culture Passa kao novog pristupa kulturi. Talijanska delegacija predstavila je Laboratorij za obnovu Ukrajine kao svojevrsno središte za dijalog među partnerskim zemljama, međunarodnim organizacijama i međunarodnim financijskim institucijama, arhitektonskim i inženjerskim studijima, kulturnim i kreativnim tvrtkama i kulturnim institucijama. Laboratorij su, uz potporu talijanske vlade, pokrenule dvije talijanske kulturne zaklade, Milanski triennale i Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rimu (MAXXI), kako bi se pomoglo ponovnoj izgradnji Ukrajine inovativnim i održivim urbanim i arhitektonskim planiranjem.
Naposljetku belgijska je delegacija predstavila prioritete i program budućeg belgijskog predsjedanja Vijećem Europske unije od siječnja do srpnja 2024. godine.