8. studenoga 2023. - Vezano uz članak objavljen danas na portalu Telegram i niz iznesenih neistinitih teza, obavještavamo Vas da je netočno da je Ministarstvo kulture i medija izbjegavalo dati odgovore - ne samo da je novinarki više puta odgovoreno na sva njezina pitanja već je dodatno, od službenika za informiranje Ministarstva kulture i medija, dobila na uvid sve dokumente, odluke i izvještaje Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nadalje, netočno je da se nelegalno angažirao Geodetski fakultet. S obzirom na žurnost, uvjete prirodne nepogode i pandemije, Geodetski fakultet potpuno je legalno angažiran na temelju Odluke o provođenju hitnih mjera zaštite i provedbi popisa štete na nepokretnim kulturnim dobrima, kao što je angažirano i oko stotinu stručnjaka Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te vanjski suradnici, uglavnom iz akademske zajednice, profesori Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Odluka je temeljena na pravilima Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Podsjećamo, prikupljanje dokumentacije za popis šteta bilo je od ključne važnosti za žurnu izradu izvještaja o procjeni šteta koji je koordinirala Svjetska banka i koji je uključio procjenu šteta za sektor kulture, najprije za zagrebački potres, a zatim i za petrinjski, u koji su uvršteni podatci o gubitcima i potrebama oporavka za kulturna dobra i ustanove u kulturi. Upravo na temelju tog izvještaja odobrena su sredstva Fonda solidarnosti Europske unije, kao i kasnije utvrđivanje progresivnih šteta nakon petrinjskog potresa na temelju kojeg je odobreno produženje roka za korištenje sredstava EU. Istodobno, hitno su bili potrebni snimci koji će zabilježiti i najmanje pukotine na zgradama koje su redom bile označene „crvenim“ naljepnicama krajnje ugroženosti i oštećenja. Ti su podatci bili potrebni projektantima za projektiranje, ali i za procjenu troškova obnove oštećenih objekata. Snimljena i obrađena dokumentacija koristila se i u radu Međunarodnog stručno-savjetodavnog povjerenstva za konstrukcijsku obnovu graditeljske baštine na potresom pogođenim područjima Republike Hrvatske, osnovanog na inicijativu i odlukom ministrice kulture i medija.
Ponavljamo, Ministarstvo je angažiralo najbolje stručnjake u Republici Hrvatskoj koji su radili na popisu, određivanju i dokumentiranju šteta, pa tako ni za 3D dokumentiranje stvarnog stanja objekata nije moglo tražiti privatne tvrtke, već angažirati stručnjake Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su ne samo osposobljeni i kompetentni za interventna snimanja suvremenim tehnikama nego imaju i odgovarajuću suvremenu opremu za snimanje i obradu podataka.
Procjene snimanja koje navodi novinarka Telegrama, citirajući privatne tvrtke, potpuno su netočne, s obzirom na to da ne uzimaju u obzir ne samo potrebni proces snimanja nego i dodatnu računalnu obradu podataka koji su bili potrebni u ovom slučaju. Cijena je, naime, formirana na temelju izrade snimaka stanja raznovrsnih objekata kulturne baštine na području pogođenom potresom, a metoda laserskog skeniranja obuhvaćala je lasersko skeniranje, fotogrametriju objekta i GPS/GNSS mjerenja. Lasersko skeniranje uključivalo je snimanje kompletnog objekta, njegovih interijera i eksterijera laserskim skenerom s određenog broja stajališta (pozicija instrumenata) kako bi se objekt obuhvatio u cijelosti (fasade, prostorije, hodnici, pomoćne prostorije, stube… i dijelovi svake prostorije, podovi, stropovi, pregradni zidovi, kao i dijelovi fasada, zabati, vijenci i ostali elementi…). Podsjećamo kako su te metode bile potrebne jer klasične metode snimanja i dokumentiranja postojećeg stanja od strane većeg broja stručnjaka nisu bile prihvatljive zbog trajne opasnosti od urušavanja. No uz to odrađena je i fotogrametrija objekata koja se sastojala od prikupljanja dovoljnog broja fotografija bespilotnom letjelicom i/ili fotoaparatom kako bi se cjeloviti objekt modelirao u jedinstveni 3D model, a ta se metoda izmjere koristila kako bi se modelirali visoki dijelovi objekata i oni dijelovi koji nisu vidljivi za laserski skener i izradu ortofoto tlocrta objekta (krovne plohe). Mjerenje referentnih točaka obavljeno je dakako i GPS/GNSS uređajem u službenom državnom koordinatnom sustavu HTRS96/TM što služi za izradu geodetskih snimaka.
Uz snimanje kao terenski dio posla, cijena je formirana i na temelju uredskog dijela obrade i pripreme snimaka od izrade modela iz mjerenja skenerom i fotogrametrijskih mjerena, zatim generiranja ortofotografija do izrade geodetskih snimaka. Sva snimljena dokumentacija predana je u digitalnom obliku, računalno obrađena u formatu koji omogućava da je svakodnevno u bazi podataka mogu koristiti konzervatori, projektanti i ostali korisnici. Jednako tako, istaknuli smo kako će se prikupljena dokumentacija koristiti i za izradu konzervatorskih podloga, najveće investicije i reforme u našoj konzervatorskoj službi.
Vezano uz točan broj objekata i snimljenih metara četvornih: u svakom odgovoru novinarki iznosili smo podatke koji se nalaze na serveru Ministarstva kulture i medija i našeg Konzervatorskog odjela u Sisku, gdje je spremljena sva dokumentacija snimljena ne samo 3Dscan tehnikom već i fotogrametrijskom (dronom) i ostalim metodama za koje je bio zadužen Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Dakle, provjerljivi su snimljeni i obrađeni podatci 220 objekata, ukupne površine oko 940 tisuća metara četvornih, a ti su podatci dopunjavani od početnih snimaka koji su bili hitno potrebni nakon prvog, zagrebačkog potresa, zatim nakon progresivnih šteta i novih stradanja za vrijeme petrinjskog i slijeda naknadnih potresa, kao i naknadnih dopunskih snimanja koja su bila potrebna stručnjacima za izradu dokumentacije konstrukcijske i cjelovite obnove. Novinarka je na temelju prava na pristup informacijama u Ministarstvu kulture i medija dobila izvješća Geodetskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja su se u jednom trenutku trebala fiksirati za potrebe dostave izvještaja. Međutim, ti su podatci progresivno nadopunjavani, bez obzira na isplaćenu cijenu, zbog čega u našoj bazi imamo puno više podataka.
Pisane vijesti
