Foto: MKM/Grad Vinkovci
Ministrica je istaknula kako su upravo narodne knjižnice, poput ove u Vinkovcima, prepoznate kao mjesta ključna za našu kulturu što se i potkrijepilo brojnim investicijama, projektima i različitim programima podrške upravo razvoju i unaprjeđenju knjižnične mreže u cijeloj Hrvatskoj. Osvrnula se i na završetka programa Čitanjem do uključivog društva zahvaljujući kojem danas diljem zemlje vozi 12 novih, suvremeno opremljenih bibliobusa te najavila uskoro i novi natječaj za sredstva iz ESF-a kojim će se otvoriti mogućnost za daljnje osuvremenjivanje knjižnične djelatnosti. Podsjetila je i na nedavno predstavljenu strategiju razvoja pokretnih knjižnica za koje se nada da će u dogledno vrijeme premrežiti svaki dio Hrvatske kako bi sve knjižnične usluge – ne samo nove knjige, novine i časopisi, već i pristup različitim digitalnim uslugama, kao i ljudska riječ knjižničara – bile dostupne stanovnicima i najudaljenijih područja. Dodala je i da će se, kao i do sada pažljivo osmišljenim mjerama zaštititi sve one koji stvaraju knjige – autore, prevoditelje, ali i nakladnike koji knjige objavljuju, uređuju i distribuiraju, kao i knjižare koje također predstavljaju kulturna utočišta u svojim sredinama. „Pri tome nećemo zaboraviti ni organizatore književnih festivala, manifestacija, tribina i promocija, sajmova… svih onih događanja zahvaljujući kojima knjiga nije samo ono u čemu uživamo čitajući u miru, već i ono što oplemenjuje svaku diskusiju i diže je na višu razinu“, rekla je ministrica.
Ministrica je istaknula i kako posebnu pozornost Ministarstvo kulture i medija posvećuje autorima osmišljavajući i unaprjeđujući potpore književno-umjetničkom i prevoditeljskom autorskom radu. Podsjetila je da smo reformirali sustav vrednovanja prijava za potporu za poticanje književnog stvaralaštva, kao i poziv za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja na području književnog i književno-prevodilačkog stvaralaštva uvođenjem sustava bodovanja uz prosudbu povjerenstva. Uz suradnju s DHK-om i ZAMP-om, postignuta je redovita dinamika isplata naknada autorima na temelju prava javne posudbe u knjižnicama, a od ove godine se duplo povećavaju sredstva za tu namjenu. Dodala je i kako se suradnjom sa Zajednicom nakladnika i knjižara unaprijedila organizacija nacionalnih nastupa na sajmovima knjiga u Frankfurtu, a zatim i u Sarajevu, Beogradu, Bologni… te podsjetila na snažne iskorake u međunarodnom predstavljanju hrvatske knjige i književnosti – uz redovito predstavljanje u Leipzigu, nastupi na sajmovima u Parizu, Madridu, Guadalajari što je rezultiralo povećanjem zahtjeva inozemnih nakladnika za potporu prijevodima djela hrvatskih autora i njihovu objavljivanju.
Govoreći o ulaganju u promicanje knjige i čitanja, kroz Nacionalnu strategiju poticanja čitanja, Godinu čitanja 2021., nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi – Rođeni za čitanje, kao i kontinuiranim ulaganjem financijskih sredstava u književno-nakladničku proizvodnju, podrške knjižarskoj djelatnosti i distribuciji knjiga te velikim izdvajanjima za razvoj i unaprjeđenje mreže knjižnica u cijeloj zemlji, ministrica je istaknula kako se nastoji osigurati opstanak i razvoj ne samo nacionalne kulture i umjetnosti, već i očuvati hrvatski jezik kao temeljno obilježje naše kulture. „Kontinuirano povećavamo sredstva koja se izdvajaju za knjigu i nakladništvo, koja posljednjih godina iznose više od 6 milijuna eura, dok se putem sredstava za knjižnice osiguravaju kako iz nacionalnog proračuna – za investicije, nabavu knjižne i neknjižne građe te razvojne programe, tako i iz europskih fondova za pokretanje velikih projekata“, podsjetila je ministrica. Osvrnula se i na kontinuiranu podršku Ministarstva književnim manifestacijama i sajmovima, koja je iznjedrila dva velika nova projekta: Mediteranski festival knjige koji se ove godine održao šesti put u Splitu, kao i ovogodišnje pokretanje novog Panonskog festivala knjige u Osijeku. Ministrici je zaključila da pokretanje i održavanje književnih manifestacija svjedoče o interesu, ali i velikom trudu da s partnerima i svim dionicima knjižnoga lanca u Hrvatskoj, cijelu zemlju premrežimo i sajmovima, i knjižarama, i knjižnicama – osiguravajući na taj način široku dostupnost knjige svim zainteresiranim čitateljima. Izrazila je na kraju zadovoljstvo i ponos na ugled i prepoznavanje hrvatske književnosti u europskim, ali i svjetskim okvirima što je svakako velikim dijelom rezultat zajedničkog truda agenata i nakladnika u suradnji s Ministarstvom te svakako kvalitete književnog izričaja naših autora.
Uz ministricu, nazočne su pozdravili predsjednica Programskog i organizacijskog odbora MHK-a Višnja Cej, ravnateljica vinkovačke knjižnice Vedrana Lugić, gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić, župan Damir Dekanić, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstava znanosti i obrazovanja Vesna Šerepac i izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora Mladen Karlić. Do 15. studenoga u Mjesecu hrvatske knjige održat će se gotovo 2000 različitih programa u organizaciji narodnih knjižnica, školskih, visokoškolskih i specijalnih knjižnica, centara za kulturu, vrtića, instituta i nakladnika, a jedan od središnjih programa je Nacionalni kviz za poticanje čitanja koji se ove godine održava pod nazivom "Pronađeni u prijevodu".
Program Mjeseca hrvatske knjige potražite na web stranici mfk.hr, a na ovoj poveznici pogledajte sjajnu priču o važnosti knjige u svim razdobljima života i novom domu svih generacija Vinkovčana, njihovoj novoj Gradskoj knjižnici i čitaonici.