5. listopada 2023. - Ravnateljici Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije Sofiji Alves sa suradnicima, u terenskom obilasku gradilišta na Gornjem gradu, stanje obnove zgrada kulturnih dobara predstavili su potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ravnatelji ustanova, projektanti i izvođači radova.
Ravnateljica Alves izrazila je zadovoljstvo obnovom zgrada stradalih u potresu koje su se konstrukcijski obnovile sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije. „Hrvatska vlada je obavila dobar posao, a obnovljene zgrade bit će sigurnije, energetski učinkovite i s modernijom infrastrukturom, a neće izgubiti vrijednost kulturno-povijesne baštine", rekla je Alves novinarima nakon obilaska Atelijera Meštrović na Gornjem gradu. Na postavljeno pitanje zašto je Europska komisija produžila rok korištenja sredstava Fonda solidarnosti, Alves je podsjetila da je proces obnove bio posebno složen, težak i zahtjevan zbog pandemije covida-19, dodatnih potresa i progresivnih šteta, a kasnije i povećanja troškova zbog inflacije, kao i poteškoća u pronalaženju izvođača.
Ministrica Obuljen Koržinek podsjetila je kako se sredstvima Fonda solidarnosti financirala konstrukcijska obnova više od 300 zgrada kulturne baštine stradalih u zagrebačkom i petrinjskom potresu te zahvalila kolegama iz Europske komisije koji su tu obnovu pratili gotovo od prvog dana. „Ovo je generacijski pothvat svih koji su sudjelovali u iznimno teškom procesu obnove od popisa šteta i evakuacije do konstrukcijske i dalje cjelovite obnove, svim inženjerima, izvođačima, projektantima, konzervatorima i restauratorima, ravnateljima i djelatnicima kulturnih ustanova", istaknula je ministrica i zahvalila Europskoj komisiji što je dala potporu i pozitivnu ocjenu našem pristupu obnovi koji uključuje i unaprjeđenje zgrada ne samo u konstrukcijskom, nego i u energetskom smislu, odnosno primjenu svih suvremenih standarda.
Ministrica je izrazila zadovoljstvo što je na više od 50% zgrada konstrukcijska obnova završena do 30. lipnja, a do kraja godine bit će završena na njih više od 90% te istaknula da je ugovoren i nastavak radova koji će se financirati iz Nacionalnog plana oporavaka i otpornosti za 120 zgrada, a ostatak će se obnavljati nacionalnim sredstvima.
Potpredsjednik Vlade Branko Bačić zahvalio je također ravnateljici Alves ističući kako je pomoć Europske komisije bila od presudne važnosti da Hrvatska uspije u zadanom roku, u vrlo zahtjevnim uvjetima dovršiti obnovu zgrada obrazovnog i zdravstvenog sustava te kulturne namjene. Podsjetio je da ovim načinom obnove omogućujemo da zgrade budu korištene "idućih nekoliko stoljeća", otporne na eventualne buduće potrese. Istaknuo je i da je putem Fonda solidarnosti ugovoreno ukupno 1330 projekata vrijednih ukupno 3,28 milijarde eura te da je Hrvatska u zadanom roku uspjela tako složenu konstrukcijsku obnovu započeti te u velikoj mjeri i završiti. „Nastavak radova ćemo financirati novcem državnog proračuna, a cjelovitu obnovu ćemo realizirati novcem iz NPOO-a i to u ukupnom iznosu od 1,525 milijardu eura", dodao je ministar Bačić, zaključivši kako će Hrvatska u završnom izvješću Europskoj komisiji izvijestiti o načinu utroška sredstava, iznijeti i svoja iskustva kako bi u budućnosti sredstva Fonda solidarnosti bila bolje i učinkovitije korištena.
Obilazak tijekom kojega će Sofia Alves popodne posjetiti i Petrinju i Sisak, organiziran je uoči sutrašnjeg 7. sastanka visoke razine na temu obnove i oporavka nakon potresa sufinanciranih sredstvima Fonda solidarnosti EU.
Podsjećamo, nakon potresa koji su 2020. i 2021. oštetili otprilike 26 000 zgrada osam županija, uz potporu EU-a Hrvatska je uložila sredstva u obnovu infrastrukture i zgrada kao što su škole, sveučilišta, bolnice i zgrade kulturne baštine. Potpisano je 1330 ugovora sa 609 korisnika i 304 građevinska poduzeća, a u rekonstrukciji je zaposleno 10 500 građevinskih radnika.
Prema podacima Europske komisije, Hrvatska vlada je dva puta podnijela zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a (FSEU) za oporavak nakon dvaju niza potresa. Ukupna financijska sredstva FSEU-a za oporavak nakon potresa iznosila su više od milijardu eura.
Pomoć za oporavak nakon potresa u Zagrebu (ožujak 2020., ukupna šteta procijenjena na oko 11,5 milijardi eura) isplaćena je Hrvatskoj 17. prosinca 2020. u iznosu od 683,7 milijuna eura iz FSEU-a. Potpora iz FSEU-a za drugi potres koji je zahvatio Petrinju (prosinac 2020., ukupna šteta procijenjena na 5,5 milijardi eura) u cijelosti je isplaćena 30. prosinca 2021. u iznosu od 319 milijuna eura.
Hrvatska je uspjela u potpunosti potrošiti sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a u svibnju 2023., nekoliko tjedana prije isteka razdoblja prihvatljivosti. Ključno je bilo osigurati komplementarnost financiranih operacija jer se za obnovu nakon potresa upotrebljavao niz različitih fondova EU-a s različitim pravilima i postupcima prihvatljivosti. Iz FSEU-a izdvojeno je milijardu eura za obnovu oštećene infrastrukture, uz gotovo 600 milijuna eura iz fondova za oporavak i otpornost s ciljem poboljšanja rekonstrukcije, 98 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj radi dodatne potpore za sanaciju štete uzrokovane potresom, 2,6 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda za potporu nevladinim organizacijama u pružanju pomoći lokalnim zajednicama i 30 milijuna eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za obnovu poljoprivredne proizvodnje.
Pisane vijesti
