Foto: Sveučilište u Dubrovniku
29. rujna 2023. godine, Dubrovnik – Šesnaesta međunarodna znanstvena konferencija „Dubrovački medijski dani“ svečano je otvorena na temu Istraživanje dezinformacija: Trenutačni trendovi i perspektive (Disinformation Research: Current Trends and Perspectives), u organizaciji Sveučilišta u Dubrovniku u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, Europskim opservatorijem za digitalne medije, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Agencijom za elektroničke medije i Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj, uz potporu Zaklade Konrad Adenauer.
Prilikom svečanog otvorenja sudionike konferencije pozdravili su potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, programski direktor Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO) Paolo Cesarini, Holger Haibach u ime Zaklade Konrad Adenaueur te prorektorica Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Sanja Žaja Vrbica i pročelnik Odjela za komunikologiju prof. dr. sc. Mato Brautović.
Izražavajući zadovoljstvo izborom teme ovogodišnje konferencije, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je da dezinformacije nisu nova pojava, ali u suvremenom medijskom i informacijskom okruženju predstavljaju velik izazov za sve nas. Naglasila je da povjerenje u medije predstavlja jedan od temelja za očuvanje i razvoj demokratskog društva, stoga je nužno poticati jačanje profesionalnog novinarstva i profesionalnih medija kako bi se što uspješnije „uhvatili u koštac“ s dezinformacijama.
„Drago mi je što mogu reći da je Hrvatska već ostvarila značajne napore po pitanju obrazovanja građana s obzirom na to da je to jedan od načina borbe i prepoznavanja istinitih od lažnih vijesti“, rekla je ministrica te podsjetila da tradicionalni mediji imaju ključnu ulogu u pružanju informacija na temelju kojih građani mogu formirati svoje mišljenje o društvenim temama te aktivno i učinkovito sudjelovati u demokratskom društvu. Zbog toga je ministrica upozorila na važnost
Zakona o elektroničkim medijima, koji je stupio na snagu u listopadu 2021. godine, a koji poziva na razvoj i poticanje programa medijske pismenosti jer je medijska pismenost jedan od najvažnijih alata u borbi protiv dezinformacija.
Ministrica je također podsjetila da je Hrvatskoj putem
Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, na raspolaganju gotovo 6 milijuna eura za uspostavu sustava provjere medijskih činjenica. Opći je cilj mjere jačanje otpornosti društva na dezinformacije smanjenjem količine dezinformacija u javnom prostoru, jačanjem informacijske pouzdanosti i sigurnosti pri konzumiranju medijskih sadržaja i korištenju društvenih mreža te jačanjem kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja.
Uz izlaganja znanstvenika i stručnjaka kao što su profesor Claes H. de Vreese s Amsterdamskog sveučilišta, koji će govoriti o umjetnoj inteligenciji kao revoluciji u komunikaciji, ili profesorica Samantha Bradshaw, koja će predstaviti dezinformacije kao izazove demokracije, sudionike očekuju dva panela i radionice na temu dezinformacija i izazova koje oni predstavljaju.
Na prvom panelu sudjelovat će predstavnici akademske zajednice i Europske unije, a fokusirat će se na temu
Izazovi dezinformacija i umjetne inteligencije u kontekstu EU: regulacija, suradnja i protumjere, dok će na drugom panelu državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl i zamjenik predsjednika Agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović predstaviti
pilot-program uspostave novih centara za provjeru činjenica.
Na ovogodišnjoj konferenciji prijavljeno je 45 radova i više od 90 autora iz 23 države svijeta. Radni dio
programa konferencije može se pratiti uživo putem
platforme Zoom.
Pisane vijesti
