Što umjetnost hoće od nas? u Čakovcu (Međimurska županija) 16. lipnja 2023. godine

Radionicu Što umjetnost hoće od nas? u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec u Čakvcu vodila je Lana Skender s Ivonom Malčić i Enom Hercigonjom, studenticama Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Na radionici je sudjelovalo 20 učenika i jedna odgojno-obrazovna djelatnica.
Svrha radionice je upoznati učenike s postupcima postmoderne i suvremene umjetničke prakse koja se često odmiče od likovno-estetskih ideala i referira na umjetnička djela prošlosti koristeći već poznate slike u novom kontekstu. Takav pristup u promatračima izaziva nedoumice oko značenja i funkcije određene slike koja često od estetskog objekta postaje referenca ili uporabni objekt. Učenicima je teško shvatiti da umjetnost nije samo tehnička vještina već ima i funkciju kritičkog komentara na postojeću stvarnost. Učenik se simboličkom igrom, u kojoj se uživljava u ulogu konceptualnog umjetnika, upoznaje sa značenjem slika i promjenama značenja u novim kontekstima  te mehanizmima njihova djelovanja. Cilj je potaknuti kritičko iznošenje mišljenja na stvaralački vizualni način stavljanjem učenika u ulogu umjetnika koji se poigrava značenjima umjetničkog djela te razvijati vizualnu metodologiju u pristupu analizi i recepciji umjetničkog djela mijenjanjem konteksta i istraživanjem slojevitosti značenja slike. Cilj radionice je približiti učenicima umjetnost u funkcionalnom kontekstu jer se djeci umjetnost uvijek predstavlja kao likovno estetski objekt podređen strogim likovnim kriterijima. Razvojem digitalne slike i masovnih medija, koji su temeljni nositelji vizualne kulture, omogućen je jednostavan prijenos različitih ideologija koje ugrađene u sliku utječu na razvoj mladenačkog identiteta i odnosa prema svijetu. Tehničkim reproduciranjem umjetničkih djela, posebno u obliku digitalne slike, mijenja se i kontekst u kojem ih promatramo. Značenja koja se prenose tom slikom znatno su se izmijenila u trenutnom vremenu, izgubila su svoju prvotnu svrhu i postala predmet rekontekstualizacije. Upravo je ova osobina, vađenje iz izvornog konteksta i stavljanje u novi, ključna za razumijevanje postmoderne umjetnosti.
Učenici su se upoznali s motivom mrtve prirode u umjetnosti pomoću primjera baroknih vanitasa. Razgovarali su o simbolima prolaznosti života koji se pojavljuju u takvim temama. Nakon toga su se upoznali s načinima kojima moderni i suvremeni umjetnici koriste motiv hrane da bi ukazali na neki od društvenih problema kao što su konzumerizam, zaštita životinja, prolaznost života ili promjena estetike. Zadatak je bio napraviti kolaž od već ponuđenih isprintanih slika brze hrane, trgovačkih brendova, lubanja i sl. kojim će iznijeti kritičko mišljenje na temu konzumerizma i njegovog utjecaja na suvremeno društvo. Kolaž su zatim prenosili tehnikom fototransfera na medijapan ploču i tako od gotovih slika napravili vlastito umjetničko djelo. Učenici su bili oduševljeni činjenicom da i oni mogu napraviti nešto što izgleda kao umjetničko djelo i staviti ga na zid svoje sobe.