4. srpnja 2023. – U Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljena je publikacija Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u RH, kao i nacrt Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine kojima se identificiraju mehanizmi i trendovi te daju prijedlozi za daljnji razvoj kulturnih politika u različitim kulturno - umjetničkim područjima koji će se temeljiti na suradnji svih uključenih u kulturni sektor te njihovom sudjelovanju u procesima donošenja odluka. Ta cjelovita analiza stanja također predstavlja podlogu za osmišljavanje smjernica kulturne politike za sljedeće desetogodišnje razdoblje.
Publikaciju
Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj predstavile su jedna od urednica, predstojnica Odjela za kulturu i komunikaciju Instituta za razvoj i međunarodne odnose dr.sc. Aleksandra Uzelac i ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković, dok je nacrte
Nacionalnog i
Akcijskog plana predstavio načelnik Sektora za strateško planiranje i analitiku Dinko Klarić. Nakon rasprave, zaključke je iznio državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak.
U svom uvodnom obraćanju, ministrica Obuljen Koržinek ponajprije je zahvalila svim autorima i urednicama kapitalnog izdanja Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj, kao i mnogim suradnicima koji su zajedno sa službenicima Ministarstva kulture i medija radili na nacrtu
Nacionalnog plana razvoja kulture i medija, koji će uskoro biti upućen u e-savjetovanje.
Ciljevi dokumenta su osmišljeni na način da mogu usmjeravati kako one koji donose odluke na nacionalnoj razini, tako i one koji donose kulturne i medijske politike na lokalnoj razini. Ministrica se osvrnula na niz donesenih zakona, reformi i povećanje budžeta za kulturu u proteklom razdoblju, za njezina mandata. „Zajedno s cijelim sektorom, sa stručnjacima, uspješno smo se nosili s najvećim krizama, pandemijom COVID-a i potresima koji su prouzrokovali niz šteta na našoj kulturnoj baštini,“ istaknula je ministrica, podsjetivši na niz mjera kojima je Ministarstvo kulture i medija pomoglo sektoru da prebrodi krizu, održi kulturu otvorenom i zadrži publiku i radna mjesta u kulturnim ustanovama.
Pozivu su se odazvali brojni ravnatelji javnih ustanova u kulturi, članovi vijeća, kulturni djelatnici, predstavnici strukovnih udruga, a predstavljanju su prisustvovali i predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora Vesna Bedeković, pročelnica za kulturu grada Zagreba Emina Višnić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Ivanka Stričević, saborska zastupnica Urša Raukar, državni tajnik Krešimir Partl, ravnatelji i načelnici uprava i sektora Ministarstva kulture i medija i mnogi drugi.
Podsjećamo, publikacija
Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj okupila je brojne stručnjake iz raznih umjetničkih područja kao i one koji se bave specifičnim temama kulturne politike, od praktičara do istraživača i znanstvenika, u sveobuhvatnoj analizi sektora u protekla dva desetljeća. Većina tekstova dovršena je prije 2020. godine, od kada na globalnoj razini svjedočimo turbulentnim vremenima obilježenima pandemijom bolesti COVID -19, a u Republici Hrvatskoj su dva snažna potresa dodatno postavila imperativ redefiniranja prioriteta planiranih aktivnosti.
Publikacija je podijeljena u šest dijelova:
Uvod, Instrumenti kulturne politike, Područja kulturne politike, Sudjelovanje u kulturi, Transverzalni aspekti kulturnih politika i
Aktualne teme kulturnog razvoja i kulturne politike, a tekstove je izradilo 38 autora.
Publikacija je dostupna u digitalnom obliku na stranicama Ministarstva kulture i medija RH na
poveznici.
Ministarstvo kulture i medija odlučilo se za izradu
Nacionalnog plana razvoja kulture i medija, srednjoročnog akta strateškog planiranja od nacionalnog značaja, koji je ujedno i prvi sveobuhvatni strateški dokument kulturnog i medijskog sektora u hrvatskoj nakon
Strategije kulturnog razvitka objavljene 2003. godine i nalazi se na Indikativnom popisu akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba strateškog okvira u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. Dokument donosi posebne ciljeve i mjere:
1. Poticanje razvoja kulture i umjetničkog stvaralaštva
- unapređenje statusa umjetnika i podrška umjetničkom stvaralaštvu
- osiguravanje prostora za rad za potrebe kulture i umjetničkog stvaralaštva
- razvoj produkcije i distribucije kulturnih sadržaja
- osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi
2. Očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine
- osiguravanje istraživanja, zaštite i očuvanja kulturne baštine
- podrška valorizaciji, interpretaciji, promociji i održivom upravljanju kulturnom baštinom
3. Razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja
- unapređenje prikupljanja, obrade, zaštite, očuvanja i interpretacije građe u arhivima, knjižnicama i muzejima
- razvoj stručnih i infrastrukturnih kapaciteta arhiva, knjižnica i muzeja
4. Unapređenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma
- unapređenje uloge medija i statusa novinara
- poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji
- poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje
5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru
- razvoj ljudskih potencijala, sustava podrške i otpornosti na rizike
- unapređivanje strateškog, normativnog i financijskog okvira
- poticanje mobilnosti, transfera znanja i međunarodne suradnje
Donošenjem
Nacionalnog plana stupit će se u doradu Provedbenog programa Ministarstva kulture i medija, kratkoročnog akta strateškog planiranja koji se donosi na temelju nacionalnih planova, programa Vlade i financijskog plana tijela državne uprave te vrijedi za vrijeme trajanja mandata Vlade. Provedbeni program uključuje i mjere u nadležnosti Ministarstva kulture i medija iz drugih nacionalnih planova, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine u kojem su razrađene reforma i investicije sufinancirane iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta Europske unije
„EU sljedeće generacije“ kroz koji je državama članica omogućeno korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672 milijarde eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva i društva.
Pisane vijesti |
Istraživanja i analize |
Društvo i zajednica
