28. lipnja 2023. – Jedan od najstarijih europskih radijskih orkestara, Simfonijski orkestar HRT-a pod vodstvom šefa dirigenta Pascala Rophéa, uz jednu od najboljih hrvatskih pijanistica Martinu Filjak, održao je svečani koncert u čast desetogodišnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
U briselskom Centru Bozar, u središtu Europske unije, koncert je organiziralo Predstavništvo Hrvatske u Europskoj uniji, u koordinaciji s Vladom Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Ministarstvom kulture i medija.
Uoči koncerta na prigodnom domjenku, uzvanike su pozdravili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i stalna predstavnica Republike Hrvatske u Europskoj uniji Irena Andrassy, u prisustvu potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice i diplomatskog kora u Bruxellesu.
Dobrodošlicu na koncertu publici, izrazila je u svom uvodnom obraćanju ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknuvši kako je univerzalni jezik hrvatske glazbene baštine jedan od najboljih medija kojim predstavljamo svoj nacionalni identitet, ali i one čvrste spone koje nas stoljećima vežu uz europsku obitelj. „Ponosni smo na svoju domovinu, na njezinu bogatu i raznovrsnu kulturnu i umjetničku baštinu,“ naglasila je ministrica te predstavila velikane hrvatske glazbe, Doru Pejačević i Blagoju Bersu čije su skladbe izvedene kako bi se predstavila bogata hrvatska glazbena baština. Ministrica je na kraju izrazila želju da publika s večerašnjeg koncerta ponese u svoje sjećanje uzvišenu ljepotu glazbe, kao jednog od najdragocjenijih naslijeđa čovječanstva.
Uz glazbu Hectora Berlioza i Ottorina Respighija, na programu koncerta bila je glazba skladateljice i skladatelja kojima su ove godine posvećeni brojni programi, obilježavajući stogodišnjicu smrti Dore Pejačević te 150 godina od rođenja Blagoja Berse.
Kao najveći hrvatski skladatelji s prijelaza 19. u 20. stoljeće, Dora Pejačević i Blagoje Bersa svojim su dragocjenim opusom uvelike pridonijeli pozicioniranju hrvatske glazbe na europsku kulturnu scenu, a njihovo prihvaćanje i promocija europskog glazbenog modernizma, kao i njihova bliskost s Mahlerom, Straussom i Wagnerom, u hrvatsku su glazbenu baštinu trajno usidrili europski duh.
Njihova remek-djela,
Koncertantna fantazija za klavir i orkestar i
Sunčana polja, u programu su bila uokvirena glazbenim kontekstom Mediterana, uvertira
Korsari (Le Corsaire) Hectora Berlioza odvela je slušatelje u “kraljicu Mediterana” Nicu, dok su
Rimske pinije Ottorina Respighija prizivale blistavo bogatstvo tradicije i povijesti glavnog grada Italije.
Pisane vijesti |
Vanjski i europski poslovi
