Foto: Državni arhiv u Dubrovniku
Ukupno 75 arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022. - 1808.) koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku te kao bogato povijesno vrelo omogućavaju detaljno proučavanje dubrovačke prošlosti, stila života starih Dubrovčana i pružaju mnoštvo podataka o državno - pravnom ustroju Dubrovnika, podržao je Izvršni odbor UNESCO-a za upis arhivskih fondova na listu Sjećanje svijeta.
Dubrovačke vlasti su 1278. godine uspostavile stalnu komunalnu notarsku i kancelarijsku službu pa su se od tog vremena kontinuirano evidentirali svi trgovački, kupoprodajni i drugi sporazumi, potvrde o posudbi novca, ženidbeni ugovori, oporuke, odnosno sve ono što je obilježavalo svakodnevni život Republike, sve do njenog kraja 1808. godine. Dubrovačka Republika imala je konzulate i druga diplomatska predstavništva na dvorovima stranih vladara širom Mediterana i Europe, a brojni tragovi tih kontakata nalaze se u uputama poslanicima, pismima konzulima te poveljama europskih i svjetskih državnika, kraljeva i careva, od Španjolske, Vatikana, Austrije, Turske, Njemačke, Francuske, Engleske, pa do Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Primjerice Bula pape Benedikta VIII. upućena tadašnjem dubrovačkom nadbiskupu Vitalu najstariji je izvorni dokument, a potječe iz 1022. godine.
Kontinuitet i količina sačuvanog gradiva, njegova starost i vrijednost, čini arhivske fondove iz razdoblja Dubrovačke Republike jednim od najbogatijih u ovome dijelu Europe, što je prepoznao i UNESCO podržavši ovu nominaciju.
Završna odluka o upisu arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022.-1808.) na listu
Sjećanje svijeta bit će proglašena na Općoj skupštini UNESCO-a u studenom 2023.
Pisane vijesti |
Vanjski i europski poslovi
