Tijekom rasprave ministri su razmijenili mišljenja o Europskom aktu o slobodi medija (EMFA) i njegovoj ulozi u stvaranju snažnijeg i otpornijeg medijskog sektora u Europi, kao i osiguravanju neovisnog obavljanja novinarske aktivnosti. EMFA predstavlja dio nastojanja Europske unije u promicanju demokratskog sudjelovanja, rješavanju problema dezinformacija i podupiranju slobode i pluralizma medija, kako je utvrđeno u Akcijskom planu za europsku demokraciju (EDAP). U ministarskoj raspravi naglašena je nužnost osiguravanja primjene EMFA-e na način koji će jamčiti zaštitu medijskih sloboda, neovisnosti medija te demokratskih procesa.
„EMFA treba biti usmjerena na jačanje medijskog profesionalizma u izvještavanju i borbi protiv širenja dezinformacija, uz naglasak na zaštitu prava novinara i slobode izražavanja“, rekla je ministrica Obuljen Koržinek te dodala da „odredbe EMFA-e mogu doprinijeti jačanju demokracije i medijskog pluralizma u svim državama članicama“. Ministrica je posebno naglasila kako transparentnost i neovisnost u medijskom sektoru ovise o primjeni odredbi EMFA-e na sve pružatelje medijskih usluga, bez obzira na njihov doseg, oblik osnivanja i rada te način dostupnosti publici, uključujući televiziju, radio, tisak i druge medije. „Ključno je pritom da se obveze primjenjuju jednakopravno na sve pružatelje medijskih usluga kako bi se izbjegla nejednakost u njihovoj primjeni“, istaknula je ministrica.
Povjerenica Jourová je nakon rasprave zaključila da države članice podržavaju formu i ciljeve EMFA-e, no da je potrebno uložiti daljnje napore u pripremi teksta akta. Svjesna je da su potrebna bolja jamstva za medije da se na online platformama njihovi sadržaji ne uklanjanju automatizmom te da je uravnotežen pristup protiv ciljanih napada na novinare vrlo važno pitanje.
Povjerenik Schinas je naglasio da EK od početka rata podupire ukrajinski narod te kulturni i kreativni sektor u Ukrajini kao dio političkog pristupa koji su potvrdili svi premijeri. Prvi su put pokrenuti mehanizmi civilne zaštite za spašavanje kulturne baštine. Govorio je o brojnim programima pomoći u kojima Ukrajina aktivno sudjeluje kao što su Culture Moves Europe, Kreativna Europa, cirkuliranje knjiga, međunarodni centar za proučavanje i restauraciju kulturne baštine i drugim. Najavio je sljedeću fazu djelovanja u obnovi kulturne baštine Ukrajine te prvi sastanak stručnjaka za zaštitu kulturne baštine. Podsjetio je na već postojeće projekte kao što je Novi europski Bauhaus, koji može pomoći u jačanju kapaciteta Ukrajine te pomoć u obnovi.
Usvojeni su Zaključci Vijeća o ugroženim i raseljenim umjetnicima kojima se naglašava važnost zaštite slobode umjetničkog izražavanja i kreativnih prava u svijetu te pozdravlja promidžba ukrajinske kulture u Europskoj uniji putem dijaloga s ukrajinskim umjetnicima i kulturnim organizacijama.
Na poziv švedskog predsjedništva koje je podijelilo informacije o dosadašnjoj podršci ukrajinskim kulturnim i kreativnim sektorima u dnevni red Vijeća uključio se ukrajinski ministar kulture i informacijske politike Oleksandr Tkachenko, kako bi pružio izravan uvid u trenutnu situaciju i potrebe kulturnih i kreativnih sektora u Ukrajini.
Portugal je predstavio program grada Évore kao Europske prijestolnice kulture 2027. godine. Latvija je izvijestila države članice o dvjema međunarodnim konferencijama o kulturi i medijima, kojima će biti domaćin za vrijeme predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe. Poljska je upozorila na problem sustavne destrukcije bjeloruskog jezika i kulture te zatražila od država članica podršku za bjeloruski jezik i kulturu putem razvoja zajedničkog Akcijskog plana.
Njemačka je državama članicama skrenula pozornost na važnost javnih knjižnica kao mjesta za integraciju izbjeglica u nova društva. Ministrica Obuljen Koržinek pozdravila je nastojanja njemačke delegacije te predstavila aktivnosti koje je Hrvatska poduzela za ukrajinske izbjeglice, posebno otkup knjiga od ukrajinskih izdavača i njihovu distribuciju u sve knjižnice u mjestima u kojima trenutno borave ukrajinske izbjeglice. Nadalje, ministrica je predložila kolegama ministrima da razmotre korištenje knjižnica kao dodatnu priliku za pomoć ukrajinskim izbjeglicama i njihovu uspješnu integraciju u društvo.
Italija je predstavila kandidaturu Rima za domaćina manifestacije EXPO 2030., naglašavajući time doprinos europskim kulturnim i kreativnim sektorima u cjelini, vodeći se načelima stvaranja održivog, ljepšeg i inkluzivnijeg okruženja. Francuska, Belgija, Danska i Nizozemska zajedničkim su istupom upoznali države članice s nedavnim problemima s autorskim pravima te, suočeni s hitnošću, pozvali Europsku komisiju da predloži rješenje kojim bi se uzela u obzir raznolikost nacionalnih situacija i interesa svih država članica. Naposljetku je ministar kulture i sporta Kraljevine Španjolske Miquel Octavi Iceta i Llorens predstavio prioritete i program španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije od srpnja do prosinca 2023. godine.