Tijekom vremena nošnja se kontinuirano mijenjala pa je tako sukneni haljetak s rukavima ravnog kroja (koporan/kaparan) poprimio oblik iskrojene jakne od finije kupovne tkanine s ukrasnim kopčanjem alamarima, koja se najčešće zvala zurka/žurka (u Trogiru đamara). Ovom kompletu pučke nošnje pripadala je i crvena kapa koja je u vrijeme političkih borbi krajem 19. st. u Splitu poprimila političko značenje i koju su nosili domoljubi koji su se zalagali za povezivanje Dalmacije s ostalim dijelovima Hrvatske. U ovom osnovnom obliku muška narodna nošnja zadržala se otprilike do početka 2. svjetskog rata, a nakon toga se koristila kao folklorni kostim za scenske nastupe. Krajem 20. st., kada je započeo proces revitalizacije tradicijskih vrijednosti, opet se probudila svijest o nacionalnom značenju ove narodne nošnje. Odjevni oblici ponovo su se stilizirali pa crvena kapa postaje sve rjeđi dodatak, a nekoć šareni pojas sve se češće mijenja onim crvenim.
Kultura odijevanja dalmatinskog veštita danas je vrlo živa i raširena, istodobno je tradicijska i moderna u zajednici koja ga prepoznaje kao vrijednost što povezuje prošlost i sadašnjost. Takva interpretacija srednjodalmatinske muške nošnje naglašava hrvatske tradicijske vrijednosti sa snažnom nacionalnom komponentom te nastoji na njima graditi suvremeni regionalni identitet u ozračju europske kulture početkom 21. stoljeća.
https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-7650