Govoreći o intelektualnom vlasništvu u kreativnim i kulturnim industrijama izaslanik ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek državni tajnik Krešimir Partl ponajprije je podsjetio na veliku promjenu u načinima distribucije i konzumacije sadržaja u posljednjih tridesetak godina - od fizičkog nosača zvuka do platformi na kojima možemo slušati i gledati na desetke tisuća audiovizualnih sadržaja. Upravo s tim ciljem prilagodbe digitalnom tržištu u okviru NPOO-a osigurali smo 33 milijuna eura bespovratnih sredstva.
„Zbog toga smo tražili modele kako omogućiti kreativnoj industriji da se tomu prilagodi“, istaknuo je državni tajnik Partl te dodao kako se istodobno sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima radilo i na Zakonu o elektroničkim medijima, gdje se posebno stavio naglasak na hrvatsku kreativnu industriju kako bi se zaštitilo autore i osiguralo im pravičnu naknadu. „Hrvatska je mala zemlja i upravo je zbog toga kreativna industrija jedna od osnova razvoja, ali i jedna od onih važnih demografskih mjera koja privlači mlađe generacije“, rekao je Partl te podsjetio na industriju videoigara koja u posljednjim godinama bilježi najveći rast te je ujedno industrija koja potencijalno zapošljava velik broj umjetnika. Upravo iz navedenih razloga putem Hrvatskog audiovizualnih centra i Ministarstva kulture i medija pokrenuto je financiranje videoigara.
Glavna ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac govorila je o sustavu intelektualnog vlasništva, registarskim postupcima i uslugama Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, o intelektualnom vlasništvu govorili su i profesori Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Romana Matanovac Vučković, dr. sc. Siniša Petrović te dr. sc. Igor Gliha. Intelektualno vlasništvo u gospodarskom poslovanju predstavili su Neven Vranković, predstavnik Atlantic Grupe, predstavnica Podravke Nataša Mikuš Žigman, dok je o intelektualnom vlasništvu u financijskoj industriji govorio član Uprave Hrvatske poštanske banke Ivan Soldo.
Cilj okruglog stola bio je osvijestiti i educirati dionike poslovne zajednice o mogućnostima koje intelektualno vlasništvo nudi tvrtkama temeljenim na znanju i inovacijama te u kreativnoj i kulturnoj industriji, kao i prikazati važnost dobrih strategija upravljanja intelektualnim vlasništvom, potaknuti poslovnu i akademsku zajednicu na zaštitu svojih izuma te brigu o autorskim djelima i predmetima srodnih prava, osobito u digitalnom okružju, kako bi se bolje zaštitilo i hrvatsko gospodarstvo. Tom je prilikom predstavljena i knjiga „Upravljanje intelektualnim vlasništvom u organizaciji“.