Govoreći o tom planu, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je on instrument koji je Europska unija dala na raspolaganje svim svojim članicama za poticanje reforma, ali u prvom redu za okretanje društva i gospodarstva prema zelenom i digitalnom.
„Za ulaganje u medijski segment Hrvatskoj je na raspolaganju 45 milijuna kuna za uspostavu sustava provjere medijskih činjenica“, podsjetila je ministrica upozorivši da, iako je manji iznos od 5 milijuna kuna namijenjen uspostavi digitalnog sustava za objavu podataka, taj je segment investicije iznimno važan jer će pratiti provedbu novog Zakona o elektroničkim medijima, koji je donesen prije dvije godine, a koji se odnosi na obvezu medijskih nakladnika prema kojoj moraju javno objavljivati svoje vlasničke strukture i izvore financiranja.
Ministrica je naglasila da, ako želimo jačati našu demokraciju, koje nema bez javnih i profesionalnih medija, moramo jačati instrumente što potiču medije koji rade prema najboljim praksama i u skladu sa zakonskim okvirima te su primjer profesionalnog novinarstva.
„U Europi zajednički tražimo najbolje mehanizme kojima bismo ulagali u kvalitetno novinarstvo. Jačanjem ovakvih sustava jačamo našu demokraciju, a to je ono bez čega nema uspješnog društva, jakih institucija ni gospodarstva. Te vrijednosti i standardi ono su zbog čega je Europska unija još uvijek najuređeniji prostor. Zato se moramo truditi kako bismo očuvali postignuća naše europske demokracije, koja su danas ugrožena, između ostalog i poplavom dezinformacija“, zaključila je ministrica.
Uz ministricu okupljenima se obratila i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Mlinarić i prodekan za poslovanje i digitalizaciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva Jadranko Matuško.
Zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović prezentirao je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu navedene mjere, a dr. sc. Marijana Grbeša Zenzerović predstavila je ključne naglaske Studije „Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje“, koja obrađuje globalni fenomen dezinformacija i informacijskog poremećaja, te iznijela primjere dobre prakse međunarodnih projekata fact-checkinga i provjere informacija u medijskim redakcijama. Dr. sc. Iva Nenadić održala je izlaganje o regulaciji u digitalnom prostoru, značaju europskog Akta o digitalnim uslugama, prijedlogu Akta o slobodi medija (EMFA) i ulozi europskog opservatorija za borbu protiv dezinformacija (EDMO), a dr. sc. Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva predstavio je istraživanja Laboratorija za analizu teksta i inženjerstvo znanja (TakeLab) u području primjene tehnika obrade prirodnog jezika za analizu medijskog sadržaja.
Za provedbu mjere uspostave provjere točnosti informacija Hrvatska je osigurala 45 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Opći je cilj mjere jačanje otpornosti društva na dezinformacije smanjenjem količine dezinformacija u javnom prostoru, jačanjem informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža te jačanjem kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja.