Zahvalivši svima koji rade na izradi konzervatorskih podloga, ministrica je istaknula kako je cilj ovog projekta ukloniti administrativne prepreke u procesu ishođenja dozvola sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te ubrzati procesi izdavanja dozvola za gradnju, osigurati transparentnost i ujednačen postupak dobivanja dokumenata za područje cijele Hrvatske. Ministrica se posebno osvrnula na podatak kako se čak 95 % žalbenih postupaka odnosi na postupanja u zaštićenim kulturnopovijesnim cjelinama te zaključila kako će se digitalizacijom konzervatorskih podloga dugoročno poboljšati zaštita i revitalizacija kulturnopovijesnih cjelina, bolje upravljati prostorom, osigurati veća pravna sigurnost konzervatorskog postupanja te dostupnost široj javnosti.
Ministrica je najavila pripremu novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojim će se osuvremeniti i reformirati normativni okvir kako bi se prilagodio ciljevima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Na kolegiju su uz ravnatelja Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislava Petrinca, glavnu tajnicu Maricu Mikec, glavnu konzervatoricu za pokretnu kulturnu baštinu Višnju Bralić, načelnicu Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju Tatjanu Lolić, voditeljicu Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Tatjanu Horvatić, sudjelovali djelatnici te pročelnice i pročelnici konzervatorskih odjela: dr. sc. Radoslav Bužančić (Konzervatorski odjel u Splitu), dr. sc. Antun Baće (Konzervatorski odjel u Dubrovniku), Jasna Popović (Konzervatorski odjel u Trogiru), Ivan Alduk (Konzervatorski odjel u Imotskom), Igor Miletić (Konzervatorski odjel u Zagrebu), Angela Bujas (Konzervatorski odjel u Šibeniku) te konzervatori drugih odjela koji su uključeni u projekt izrade konzervatorskih podloga u okviru NPOO-a.
Središnja tema kolegija bila je predstavljanje izrade konzervatorske podloge za Kulturnopovijesnu cjelinu Šibenika na temelju Standarda i kriterija za izradu konzervatorske podloge za kulturnopovijesne cjeline gradskih obilježja Ministarstva kulture i medija. Šibenska povijesna jezgra izabrana je kao prva na kojoj će biti ispitana metodologija izrade jer ujedinjuje konzervatorsku problematiku zaštićenih cjelina jadranske regije, što uključuje iznimnu vrijednost, složenost i slojevitost urbane strukture, ima odgovarajući prostorni obuhvat te raspoloživost stručnog potencijala odjela.
Tijekom rujna i listopada ove godine Radna skupina konzervatora provela je terenski dio izrade konzervatorske podloge, prepoznavanje i vrednovanje područja zajedničkih obilježja kulturnopovijesne cjeline i kontaktne zone te kategorizaciju vrijednosti kuća šibenske jezgre, zajedno s pripadajućim modalitetima zaštite. Istodobno s radom na podlozi započeta je nadogradnja Informacijskog sustava kulturne baštine modulom eKonzervatorska podloga.
Tom je prilikom predstavljeno Izvješće o simpoziju i radionici „PREVENT – smanjivanje rizika od požara na baštini“ s planovima za 2023. godinu koji se održao prošlog mjeseca u Trogiru.