9. listopada 2022. – Na središnjoj konferenciji i sajmu ArhiBau, koji su oko teme izazova otpornosti i oporavka u kontekstu kulture građenja i održivog razvoja prošlog tjedna okupili mnoštvo stručnjaka i gospodarstvenika, na pojedinim panelima svojim su prezentacijama i izlaganjima sudjelovali i predstavnici Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija.
Ravnatelj Uprave Tomislav Petrinec održao je prezentaciju o suvremenim izazovima zaštite kulturnopovijesnih cjelina te obrazložio opći pristup analize i vrednovanja povijesnog urbanog krajolika kao osnove za očuvanje utvrđenih vrijednosti povijesnih slojeva urbanih prostora i graditeljske strukture. Objašnjavajući osuvremenjenje mehanizama konzervatorskog upravljanja prostorom, osobito u izazovnim vremenima prirodnih katastrofa, Petrinec je istaknuo kako je na uočenim nedostatcima revidiran i izrađen novi model zaštite.
Najavio je i reviziju stanja te prilagodbu kroz proces izrade e-konzervatorskih podloga s ciljem transparentne javne dostupnosti, preciziranja mjera zaštite, ujednačavanja postupanja i unaprjeđenja konzervatorske struke. Osobito se osvrnuo na mogućnosti kojima konzervatorske podloge mogu utjecati ne samo kao skup odrednica za zaštitu već i kao poticaj za poboljšanje stanja prostora s ciljem rehabilitacije narušenih vrijednosti i suvremenog javnog i privatnog urbanog standarda.
U nastavku konferencije, na panelu „Prostorno planiranje 21. stoljeća“, Aljoša Špaleta, kao zamjenik voditelja projekta izrade nove generacije konzervatorskih podloga, izložio je plan provedbe i načela dobrog projektnog upravljanja na kojima se temelji cijeli proces izrade i objave nove generacije konzervatorskih podloga. Kao rezultat opće transformacije sustava zaštite istaknuo je transformaciju dosadašnjeg zoniranja A/B/C režima zaštite u prepoznavanje područja zajedničkih obilježja i, sukladno tomu, područja temeljnih kulturnopovijesnih vrijednosti, odnosno jezgre i kontaktne zone, čime će se ujednačiti pristup zaštiti za sve kulturnopovijesne cjeline u Hrvatskoj.
Nadalje, kriterijima za vrednovanje graditeljskih i ostalih povijesnih struktura najavio je jasno utvrđivanje što je u samoj zaštićenoj cjelini doista od interesa za zaštitu, bilo potpunog ili djelomičnog, a podložno je isključivo urbanističkim parametrima uređenja prostora. Tako će se bitno utjecati na transparentnost i ujednačenost postupka dobivanja upravnih akata iz područja gradnje u zaštićenim povijesnim cjelinama.
Na okruglom stolu pod naslovom „Okviri kulture građenja u 21. stoljeću - Novi europski Bauhaus“ sudjelovao je glavni konzervator za nepokretnu kulturnu baštinu Davor Trupković, koji je u kontekstu vrijednosti kulture građenja koje promovira ta europska inicijativa istaknuo kako konzervatori čine važnu sastavnicu svakog zahvata u prostoru, prepoznaju i valoriziraju vrijednosti kulturne baštine, ali i upravljaju „prihvatljivim promjenama“ na baštini. Osvrnuo se pritom i na klimatske promjene i mjere energetske učinkovitosti, a posebno je istaknuo nove spoznaje što se temelje na iskustvu intervencija sanacije nakon potresa, koje su ponovno u fokus struke stavile potrebu promišljanja grada kao živog prostora.
Pisane vijesti |
Planiranje i izgradnja
