Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti u ime Ministarstva kulture i medija i svoje osobno u povodu odlaska gospara Ivice Kunčevića, jednog od najvećih hrvatskih redatelja, dugogodišnjeg profesora Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.
„Samo tri tjedna nakon što sam mu s ponosom i veseljem uručila najveće državno priznanje za kulturu i umjetnost, Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo, napustio nas je otišavši upravo u Dubrovniku, svom rodnom gradu u kojem je ostvario najvrjednije kazališne svečanosti. Naš voljeni Grad bio mu je neiscrpno vrelo nadahnuća, simbolično sidro njegove kazališne kreativnosti. U Dubrovniku je ostvario neka od antologijskih djela hrvatskog ambijentalnog teatra, među kojima je sigurno nezaboravna „Tužna Jele“ Mata Vodopića u Pilama, s pozornicom u moru, pred stijenama Penatura, između Lovrijenca i Bokara, ili Dürrenmattov „Posjet stare dame“ u napuštenoj tvornici Radeljević.
Ivica Kunčević ostvario je veliki redateljski opus djelujući ponajprije u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, a zatim i u zagrebačkom Dramskom kazalištu Gavella sedamdesetih i osamdesetih godina, da bi do umirovljenja ostao angažiran u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. Tijekom cijelog svog plodnog djelovanja, profesionalno je bio vezan za Dubrovačke ljetne igre, kojima je bio i dugogodišnji ravnatelj dramskog programa. Stotine je naslova različitih žanrova od najstarijih do modernih i avangardnih dramskih tekstova, od hrvatskih do svjetskih klasika. S posebnom je redateljskom kreativnošću prerađivao romane i iščitavao dramsku baštinu, pa je tako na sceni u naše suvremenike pretvarao i Gundulića i Dostojevskog, Stulija i Sofokla, a osobito Shakespearea, Držića i Vojnovića kojima je posvetio najveći dio svojeg redateljskog umijeća.
Bilo je neprocjenjivo odrastati kao dijete uz Dubrovačke ljetne igre i zato se danas s posebnom zahvalnošću sjećam uprizorenja „Romea i Julije“ na veličanstvenim skalinima ispod Jezuita, „Hamleta“ na Lovrjencu ili „Dunda Maroja“ na Peskariji. Jednako smo tako s nostalgijom gledali njegove „Maškarate ispod kuplja“ u zagrebačkom HNK. Znajući za njegovu redateljsku misiju doprijeti do publike, prenijeti riječ i emociju staru i stotinu godina, sjećajući se njegovih nezaboravnih režija, danas Ivici Kunčeviću odajemo zahvalnost i počast, ispraćajući ga kao jednog od najvećih hrvatskih kazališnih umjetnika“.
Pisane vijesti |
Društvo i zajednica
