Čestitajući svima koji su sudjelovali u organiziranju izložbe, kao i svim djelatnicima Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, izložbu je otvorila ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija Anuška Deranja Crnokić. Posebno je istaknula kako pored vlastite arhitektonske i povijesne vrijednosti, ova palača ima i ulogu doma Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koji kontinuirano, duže od 150 godina, prikuplja, čuva, prezentira i obrađuje prirodoslovnu muzejsku građu s više od 1,5 milijun predmeta te provodi edukaciju i popularizaciju vrednovanja i zaštite prirodne baštine Hrvatske.
Pod naslovom „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja“, upravo je u tijeku osuvremenjivanje i opremanje palače modernim tehnologijama i novim inkluzivnim sadržajima, rekla je ravnateljica Deranja Crnokić i dodala kako je cilj tog projekta potpuna obnova građevine kao i suvremeni način prezentacije sadržaja njezine namjene. Realizacijom cjelovite obnove palače, u iznosu od više od 118 milijuna kuna koji je sufinanciran sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj i sredstvima Grada Zagreba, omogućit će se posjetiteljima da već krajem 2023. godine uživaju u potpuno obnovljenom i osuvremenjenom prostoru Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, rekla je ravnateljica Deranja Crnokić.
Okupljenima su se obratili i izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode mr. sc. Lana Križaj, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja prof. dr. sc. Tatjana Vlahović te autorica izložbe muzejska savjetnica dr. sc. Iva Mihoci.
Izložba o gornjogradskoj palači Pejačević/Amadeo putem fotodokumentacije prikazuje povijesti, potres(no) razdoblje, evakuaciju muzejske građe i dokumentacije te inventara nakon potresa, kao i rekonstrukciju i postpotresnu obnovu zgrade na zagrebačkom gornjogradskom bedemu.