16. svibnja 2022. – U Ministarstvu kulture i medija predstavljen je projektni prijedlog radnog naziva Zagreb project na čijem razvoju surađuju znanstvenici Zavoda za tehničku mehaniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Laboratorija za potresno inženjerstvo i dinamiku konstrukcija Švicarskog federalnog instituta tehnologije u Lausanni (EPFL).
Ideja o razvoju i potrebi projekta nastala je nakon što su stručnjaci tih znanstvenih ustanova, prema odluci ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, započeli suradnju u
Povjerenstvu za konstrukcijsku obnovu graditeljske baštine na potresom pogođenim dijelovima Hrvatske kao savjetodavnom tijelu pri Ministarstvu kulture i medija. Članovi povjerenstva, po načelima stručnog, znanstvenog i interdisciplinarnog pristupa, surađuju na rješavanju konkretnih problema konstrukcijske obnove graditeljske baštine od početka 2021. godine.
Doktorand Igor Tomić i njegova mentorica, profesorica dr. sc. Katrin Beyer sa Švicarskog federalnog instituta tehnologije u Lausanni te profesori dr. sc. Josip Atalić, dr. sc. Mario Uroš i dr. sc. Marta Šavor-Novak s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odnosno Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, ovim projektnim prijedlogom nastoje odgovoriti na jedan od ključnih izazova konstrukcijske obnove graditeljske baštine nakon potresa. Naime, središnji dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Zagreba karakterizira višekatna zidana gradnja u blokovima nastala pretežito nakon zagrebačkog potresa 1880. godine. S obzirom na to da je ponašanje takvih konstrukcija uslijed seizmičke aktivnosti teže predvidivo, a nisu obuhvaćene ni međunarodno važećim tehničkim propisima potresnog inženjerstva, ovim se projektom nude strategije za protupotresna ojačanja upravo povijesne zidane blokovske gradnje. Posebno je istaknuto kako projekti ojačanja moraju razmatrati širu sliku od pojedinačnih građevina, jer u protivnom mogu dovesti do pogoršanja stabilnosti čitavog bloka.
Ključno polazište projektnog prijedloga je da svaki zahvat obnove unutar kulturno-povijesne cjeline mora postići dvostruki cilj: zadovoljavajuću razinu sigurnosti konstrukcije i očuvanje kulturno-povijesne vrijednosti primjenom minimalnih i reverzibilnih postupaka. Uz tu holističku strategiju ojačanja zagrebačkih zidanih blokova, ovaj četverogodišnji projekt uključivat će projektiranje zahvata temeljenih na dokaznim materijalima od izrade brojčanih simulacija na potresnu aktivnost, preko unaprjeđenja seizmičkog modeliranja za blokove zgrada, do definiranja mjerila ponašanja takve gradnje za predviđanje budućih oštećenja.
Osim toga izradit će se alati za inženjere koji su primjenjivi u praksi: od izrade dodataka Eurokodu 8 kako bi propis bio primjenjiv na blokove zgrada, preko istraživanja razlika rizika slobodnostojećih zgrada i blokovske gradnje do izrada indeksa ranjivosti primjenjivog na središte Zagreba. Novi
in situ i laboratorijski podaci koje će ovaj projekt generirati, poslužit će za simuliranje brojčanih izračuna te će biti dostupni u otvorenom pristupu na korištenje svim inženjerima za projekte obnove. Dugoročno, zahvaljujući pozicijama doktoranada i post-doktoranada u projektu, educirat će se nova generacija specijaliziranih stručnjaka koji će imati priliku pohađati diplomski studij specijaliziran za obnovu povijesnih građevina.
Predstavljanje projekta i radni sastanak održani su stoga kako bi se utvrdili mogući opseg i format suradnje konzervatorske službe Ministarstva kulture i medija u realizaciji i financiranju projekta. Uz zahvalu autorima projekta, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, posebno je istaknula njihov doprinos Međunarodnom povjerenstvu, što je potaknulo i prijedlog daljnje suradnje na dobrobit obnove nakon potresa stradale graditeljske baštine.
Uz ministricu, na sastanku su sudjelovali i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Tomislav Petrinec, načelnica Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju Tatjana Lolić, načelnica Sektora za zaštitu kulturne baštine Mirna Sabljak, v.d. načelnice Sektora za upravljanje rizicima i provedbu programa zaštite kulturne baštine Melinda Trbojević, voditeljica Službe za upravljanje rizicima i pripremu i provedbu programa zaštite kulturne baštine Eva Radolović, viša stručna savjetnica – konzervatorica Petra Smajić i viši stručni savjetnik – konzervator Aljoša Špaleta.
Pisane vijesti
