3. ožujka 2022. – Na cjelodnevnoj konferenciji koja se danas održava u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju sudjelovali su načelnica Sektora za zaštitu kulturne baštine Mirna Sabljak i glavni konzervator Ministarstva kulture i medija Davor Trupković.
Govoreći o izazovima obnove graditeljskog nasljeđa nakon potresa, načelnica Sabljak izložila je pregled aktivnosti nakon potresa 2020. godine, kada je pregledana i popisana stradala kulturna baština u skladu s usvojenom Metodologijom za utvrđivanje i popis šteta na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima. Podsjetila je da je na temelju te iscrpne dokumentacije Ministarstvo kulture i medija osiguralo pomoć Europske unije u okviru Fonda solidarnosti za sanaciju baštine oštećene potresom.
Predstavljajući usvojeni Program cjelovite obnove kulturnopovijesne cjeline Grada Petrinje nakon potresa 2020., uz Program cjelovite obnove kulturno-povijesne cjeline Grada Siska, načelnica Sabljak naglasila je kako konzervatorski pristup obnovi polazi od uvjerenja da arhitektonsko-urbanistička i povijesna vrijednost glavnine zgrada u gradskoj jezgri te vrijednost povijesne jezgre kao cjeline, unatoč teškim i razornim oštećenjima, opravdava stručni napor za očuvanjem i obnovom povijesne urbane strukture.
Sudjelujući na panelu „Postpotresna obnova više-stambenih zgrada pod kulturnom zaštitom – privilegija, pravo, obaveza ili odgovornost?“, glavni konzervator Trupković istaknuo je kako je na nama velika odgovornost da sredstva za obnovu osiguramo u cijelosti. Govoreći o aktualnom stanju obnove kulturnih dobara, Trupković je izvijestio kako je kod javnih zgrada trenutno nešto bolja situacija jer je riječ o jednom vlasniku ili korisniku, što omogućava lakše ishođenje projektne dokumentacije.
„Za velik dio javnih zgrada koje su pod nadležnosti Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode (Grada Zagreba) i Ministarstva kulture i medija, projektna je dokumentacija pri kraju, ali treba uzeti u obzir da su to velike, složene i cjelovite obnove“, naglasio je Trupković objasnivši kako kvadratura jedne javne zgrade u Zagrebu poput Muzeja Mimara odgovara kulturnopovijesnoj cjelini Petrinje. Dodao je kako je kod višestambenih zgrada kompleksnija situacija jer je potrebno sklopiti međuvlasničke ugovore te zaključio da su nas potresi potaknuli da promijenimo paradigmu, otvorimo pitanja prava i odgovornosti.
Govoreći o obnovi Zagreba, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića Luka Korlaet istaknuo je da se situacija počinje mijenjati na bolje. „Brinemo prvenstveno o javnim zgradama i o zagrebačkoj infrastrukturi te smo iskoristili cijelu alokaciju iz Fonda solidarnosti EU“, istaknuo je Korlaet te dodao kako je ugovoreno pola iznosa, a što se tiče privatnih zgrada gdje je gradska nadležnost ograničena, surađuje se s Fondom za obnovu.
Pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Marijana Sironić istaknula je kako s konzervatorima i restauratorima Ministarstva zajednički rade i surađuju. Zavod je izdao oko 1700 akata potvrda i suglasnosti", podsjetila je Sironić i naglasila kako "postupci kojima podliježu pojedinačno zaštićena kulturna dobra zahtijevaju više angažmana svih stručnjaka, a složene obnove koje zahtijevaju istražne radove nemoguće je ubrzati. Potrebno je osuvremeniti pristup obnovi, mijenjati paradigmu."
Na panelu su govorili i v. d. ravnatelja Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu i programe Europske unije Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Irena Križ Šelendić, savjetnica v. d. ravnatelja Fonda za obnovu Božana Ojvan-Soldo, direktor tehničkog sektora Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva Domagoj Šešok te Igor Kordić, predstavnik suvlasnika Kuće Slavex – arhitekta Viktora Kovačića, zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra. Uz postpotresnu obnovu zgrada pod kulturnom zaštitom, glavna tema konferencije bila je energetska obnova i modernizacija u kontekstu ciljeva smanjenja emisije stakleničkih plinova i europskog zelenog plana do 2050. godine.
Pisane vijesti |
Planiranje i izgradnja
