11. siječnja 2021. – Izložbu „sedamdesetprva“ Hrvatskoga povijesnog muzeja, koja se kao dio programa obilježavanja 50. obljetnice Hrvatskoga proljeća održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, u Galeriji Klovićevi dvori otvorila je ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.
Uz čestitke autorima i suradnicima projekta, ministrica je zahvalila Galeriji Klovićevi dvori na kolegijalnom ustupanju svoga prostora, a posebno upravi i stručnjacima Hrvatskoga povijesnog muzeja na iznimnoj energiji i kreativnosti koju su uložili unatoč razornim posljedicama potresa koje su im potpuno onemogućile rad u vlastitom prostoru kao i u nepovoljnim okolnostima koje nas prate već dvije godine.
„Ovo je prva muzeološka obrada i prezentacija složenog, višegodišnjeg sazrijevanja hrvatske političke i nacionalne misli, koje je uvelike anticipiralo demokratske procese i razvoj pluralizma u današnjoj Republici Hrvatskoj“ istaknula je ministrica. Izrazila je uvjerenje da su autori izložbe ponudili novu interpretaciju i vjerno rekonstruirali ozračje i emotivni naboj tih burnih dana, koji se kretao od optimističnih očekivanja, nade i euforije do razočaranja, straha, očaja i osjećaja izdaje. Ministrica je istaknula kako će izložba koja se temelji na bogatoj arhivskog građi i autentičnim iskazima svjedoka vremena dati nove uvide u postojeće kontroverze, neodgovorena pitanja i nepoznanice. „Vjerujem kako će izložba „sedamdesetprva“ svojim vizualnim, akustičnim pa i taktilnim komponentama, mladim naraštajima pružiti vjerodostojno i pouzdano svjedočanstvo važnog razdoblja naše povijesti, uz poruku kako smo za slobodu i demokratske vrednote, dosege koji se danas čine gotovo samorazumljivima, uvijek plaćali najvišu cijenu“, zaključila je ministrica.
Godina 1971. jedna je od prijelomnih godina u kojoj je simbolički sažeto iznimno dinamično razdoblje hrvatske suvremene povijesti, danas opće poznato pod nazivom Hrvatsko proljeće. Riječ je o pokretu u kojem se prvi put otvoreno, slobodno i masovnije izražavalo nezadovoljstvo hrvatskih građana položajem Hrvata i Hrvatske u tadašnjoj višenacionalnoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Tražila se veća samostalnost Hrvatske, nacionalna ravnopravnost u jeziku, gospodarstvu i kulturi.
Izložba u šest kronološko – tematskih cjelina donosi pregled događaja do 1971. godine, zatim kronološki slijed zbivanja kroz 1971. godinu i to putem djelovanja triju skupina oko kojih se pokret stvarao – reformista, matičara i studenata, a kroz posljednju cjelinu pod nazivom „Čuvanje nade“ upućuje na posljedice sloma pokreta te sadržava sjećanja svjedoka vremena i njihovih obitelji na „sedamdesetprvu“.
Pisane vijesti
