Foto: Dinko Neskusil
14. prosinac, 2021. – Na današnjoj sjednici UNESCO-ovog odbora za nematerijalnu baštinu, multinacionalna nominacija umijeća sokolarenja uvrštena je na Reprezentativan popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Na zasjedanju UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u prosincu 2021. godine, sokolarenje iz Hrvatske je pridruženo multinacionalnoj nominaciji u koju su uključene Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Katar, Kazahstan, Kirgistan, Mađarska, Maroko, Mongolija, Nizozemska, Njemačka, Pakistan, Poljska, Portugal, Republika Koreja, Saudijska Arabija, Sirijska Arapska Republika, Slovačka, Španjolska, Ujedinjeni Arapski Emirati.
Riječ je o inicijativi multinacionalne nominacije koju su 2010. godine pokrenuli Ujedinjeni Arapski Emirati, te se do danas proširila na 24 zemlje koje poznaju i njeguju umijeće sokolarenja na svojem području.
Umijeće sokolarenja je tradicijska praksa čuvanja i treniranja sokola i ostalih ptica grabljivica da love plijen u svom prirodnom okružju. Sokolari izgrađuju čvrstu emotivnu povezanost sa svojim pticama i obvezuju se na njihov uzgoj, trening, cjeloživotnu brigu i održavanje letenja u svrhu lova. Sokolarstvo je u različitim kulturama i društvenim zajednicama diljem svijeta prepoznato kao dio kulturne baštine, odnosno tradicije koja poštuje prirodno okruženje, prenosi se s generacije na generaciju i pridonosi stvaranju osjećaja pripadnosti te kontinuiteta određene zajednice i njezinog identiteta.
Danas se prakticiranje sokolarenja u većini zemalja odvija u skladu s nacionalnim i međunarodnim zakonima i konvencijama o zaštiti prirodne i kulturne baštine. U današnje vrijeme divlji sokoli suočeni su s nizom štetnih utjecaja kao što su pesticidi, degradacija i uništenje prirodnog staništa, što utječe na smanjenje njihove populacije, stoga kontroliranim uzgojem sokolari pridonose očuvanju različitih vrsta sokola. Dodatno, sokolari svojim djelovanjem neposredno utječu na očuvanje prirodnih areala u izvornom stanju, potičući zaštitu mnogih biljnih i životinjskih vrsta.
Foto: Viktor Šegrt
Nositelji sokolarenja, ponajprije Hrvatski sokolarski klub te nekoliko sokolarskih klubova iz Zagreba, Karlovca, Šibenika, Slavonskog Broda te ostalih mjesta u Hrvatskoj, aktivno su sudjelovali u izradi nominacije zbog čega je uspješnost pripreme dokumentacije u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske rezultirala prihvaćanjem pridruženja multinacionalnoj nominaciji. Uz to, Hrvatski sokolarski klub član je Međunarodne organizacije za sokolarenje i zaštitu ptica grabljivica (IAF) te priprema nacionalne i međunarodne susrete sokolara tijekom kojih se prenose znanja i vještine sokolarenja, provode natjecanja i edukacija mlađih generacija.
Trud da se zaštiti sokolarenje i osigura njegov opstanak, već prisutan u mnogim zemljama, posebno se usredotočuje na prenošenje vještina sokolarenja na mlade, izradu popratne opreme za lov sa sokolima, razvijanje etičnosti u lovu i uzgoju te očuvanje vrsta sokola, a dopunjuje se planiranim mjerama za održivi razvoj, kao i za podizanje svijesti o vrijednostima sokolarstva na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Podsjećamo da nakon upisa Umijeća sokolarenja na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu, Republika Hrvatska sada ukupno ima 18 nematerijalnih kulturnih dobara na UNESCO-ovim popisima, od kojih su 3 multinacionalne, i to 16 na Reprezentativnoj listi, 1 na Hitnoj listi i 1 u Registru dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine:
Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva